Neformalni status „turističke burze“ koji uživa hrvatsko dioničko tržište rezultirao je daleko snažnijim padom domaćeg indeksa CROBEX od regionalnih dioničkih mjerila.

„Prvo poluvrijeme“ godine koja je po mnogo čemu bez presedana Zagrebačka je burza zaključila s padom vrijednosti CROBEX-a od značajnih 19,6 posto.

Golema rasprodaja

Naravno, uzrok ovako značajnom gubitku leži u golemoj rasprodaji dionica uslijed izbijanja pandemije kornavirusa koja se s velikih globalnih burzi tijekom ožujka prelila i na hrvatsko tržište.

Tijekom prvog tromjesečja CROBEX je potonuo 26,6 posto u odnosu na vrijednost dosegnutu posljednjeg trgovinskog dana prošle godine. Polugodišnji rezultat malo je ublažen rastom tijekom drugog kvartala koji je iznosio 9,5 posto. Međutim, u odnosu na dioničke indekse susjednih država, slobodno se može reći da je hrvatsko tržište tijekom prvih šest mjeseci „prošlo boso po trnju“.

Primjerice, slovenski SBI TOP indeks za prvo polugodište bilježi daleko slabiji pad od 8,2 posto, dok je sjevernomakedonski MBI oslabio 11,5 posto. Donekle sličan pad dogodio se u Srbiji gdje indeks Beogradske burze BELEX bilježi 16,6 posto minusa.

Za analitičare nema previše dvojbi – uteg CROBEX-u bio je turistički sektor. „Domaće tržište kapitala našlo se pod većim udarom od regionalnih burzi zbog nešto veće izloženosti turističkom sektoru, koji je jedan od sektora najviše pogođenih izbijanjem pandemije. Većina tog pada ostvarena je krajem veljače i u prvoj polovini ožujka, kada je i neizvjesnost bila najveća“, tumači Davor Špoljar, analitičar Erste banke.

Inače, za prvo polugodište sektorski indeks CROBEXturist bilježi minus od 15,4 posto. Špoljar dodaje kako su vladine mjere za pomoć gospodarstvu te kasnije otključavanje gospodarstva, pružile određeno olakšanje, no daljnja kretanja uvelike će ovisiti o stanju ekonomije u drugoj polovini godine, a pogotovo o ishodu turističke sezone.

Čekaju se kvartalni rezultati

„U kratkom roku određeni pokretač tržišta mogli bi biti nadolazeći kvartalni rezultati kompanija za drugi kvartal, u kojima će se konkretnije vidjeti efekti zaključavanja ekonomije, kao i turistički podaci iz vrhunca turističke sezone, što bi u kombinaciji moglo donijeti određenu volatilnost tržišta.

Poprilična je neizvjesnost oko eventualnog pojavljivanja drugog vala COVID-19, dinamike razvoja cjepiva, te stanja ekonomije i u tom slučaju raspoloživih mjera, što će onda odrediti i smjer tržišta“, zaključuje Špoljar.