Poslovni i edukacijski portal iCapital objavio je novi 'Investment Management Industry Outlook za srpanj 2013. godine'.

Prenosimo ga u cijelosti i bez izmjena: 

Ukupno gledajući sve vrste vrijednosnica, rezultat sentiment indeksa iz ankete u srpnju jenegativnih 7,81%, što ukazuje na blaži negativni stav kod profesionalnih investitorau odnosu na lipanj (-30,89%). Naime, dok je u lipanjskoj anketi iskazan negativan sentiment spram svih vrsta vrijednosnica, u srpnju je iskazan pozitivan sentiment na tržištu novca (33,33%) te je znatno poboljšan stav prema obveznicima (-1,16% u srpnju vs. -57,78% u lipnju). Prošli mjesec, investitoru su bili i dalje bullish na tržište dionica i tržište robe.

Raspon indeksa jest od -1 do 1 (odnosno od -100% do 100%), pri čemu -1 predstavlja krajnji bearish sentiment dok 1 predstavlja krajnji bullish sentiment. Bullish sentiment predstavlja očekivanja u smjeru rasta cijena imovine (odražava optimizam ili pozitivan sentiment), dok ispitanici s bearish sentimentom očekuju pad cijena imovine. Ponderi u indeksu za različite imovinske klase su sljedeći: po 35% za dionice i za obveznice te po 15% za robe i tržište novca.

Rezultati istraživanja – srpanj 2013.

Obzirom na ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju, ovo pitanje je u anketi zamijenjeno pitanjem o utjecaju potencijalnog povećanja limita za ulaganje mirovinskih fondova. Naime, prema novom zakonskom prijedlogu o mirovinskim fondovima, predlaže se povećanje koncentracijskog limita ulaganja u hrvatske dionice s trenutačnih 10% na 20% te na mogućnost neograničenog ulaganja 5% sredstva mirovinskih fondova u domaće trvtke, što znači da će fondovi potencijalno moći postati većinski vlasnici domaćih poduzeća, s imovinom fonda do 5%.

Glavnina hrvatskih profesionalnih investitora smatra da utjecaj europske dužničke krize i dalje ima najznačajniji negativni utjecaj na hrvatsko tržište dionica, zbog čega većina njih (6 od 9 ispitanika) očekuje pad vrijednosti CROBEXa. Kao najpozitivniji utjecaj navodi se potencijalno povećanje limita za ulaganje mirovinskih fondova. Ispitanici su također bearish prema ostalim indeksima (DAX i S&P500) za njihova kretanja u naredna tri mjeseca.

Od domaćih dionica, ispitanici su najviše bullish na dionice AD Plastika d.d., povlaštene dionice Adrisa d.d., Đuru Đaković Holdinga d.d. i Viro d.d. Dionice kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su Dioki d.d., Ina d.d., Ingra d.d. i Kraš d.d..

Industrija ljepote

Ljepota koja pokreće gospodarstvo: industrija vrijedna stotine milijardi eura i tri milijuna radnih mjesta

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

Kao najznačajniji događaj koji će utjecati na hrvatsko dioničko tržište tijekom slijedećih 12 mjeseci, ispitanici su izdvojili utjecaj europske dužničke krize (njih 44%), zbog čega je većina ispitanika bearish na CROBEX (njih 67%). Kao najpozitivniji utjecaj stručnjaci navode:

·  potencijalno povećanje limita za ulaganje mirovinskimh fondova – 44% ispitanika smatra da će ovaj događaj imati najznačajniji pozitivni utjecaj na hrvatsko dioničko tržište tijekom slijedećih 12 mjeseci

·  potencijalna preuzimanja u regiji – 33% vs. 30% ispitanika u lipnju ovaj scenarij jednoglasno smatraju pozitivnim. Obzirom na ulazak RH u Europsku Uniju, kao i objavljene pozive potencijalnim investitorima za iskazivanjem interesa u procesu privatizacije Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, stručnjaci smatraju da će ovaj događaj imati najznačajniji pozitivan utjecaj u slijedeća 3 mjeseca.

Investitori smatraju da će najnegativniji utjecaj na tržište u naredna tri mjeseca biti utjecaj europske dužničke krize, kao i daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti, s udjelom od po 33% ispitanika.

U periodu od godine dana, ispitanici smatraju da će daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti ima najveći utjecaj na negativno kretanje hrvatskog tržišta dionica (44% vs. 20% u lipnju). Osim toga, stručnjaci smatraju da će slaba likvidnost na tržištu također imati značajan negativni utjecaj (njih 33% vs. 10% u lipnju).

BDP u 2013. godini i valuacija tržišta dionica

Na pitanje kakva su vaša očekivanja glede hrvatskog BDP-a za 2013. za primjetiti su negativna očekivanja među ispitanicima. Naime, za razliku od lipanjske ankete, sukladno ovoj anketi većina ispitanika očekuje pad BDP-a za 2013.:

·  56% vs. 40% u lipnju smatra da će se hrvatski BDP kretati između -0,5 do -3%

·  44% vs. 60% u lipnju smatra da će se hrvatski BDP kretati između -0,5 i +0,5%

·  niti jedan ispitanik smatra da će se hrvatski BDP kretati između +0,5 i +1,5%

Većina stručnjaka (njih 67% vs. 40% u lipnju) smatra da je hrvatsko dioničko tržište fer vrednovano, dok ga manji dio (33% vs. 60%) smatra podcijenjenim. Opet niti jedan ispitanik ne mislim da je hrvatsko tržište dionica precijenjeno.

Očekivanja prema klasama imovine

Promatrajući očekivanja prema različitim klasama imovine u slijedeća 3 mjeseca, za primjetiti je da su investitori promijenili svoja očekivanja. Naime, dok su prema lipanjskoj anketi ispitanici bili pretežito bullish na hrvatske dionice te dionice tržišta u razvoju, sukladno anketi za srpanj očekivanja investitora su 56% bearish na hrvatske dionice i 67% na dionice tržišta u razvoju. Ipak, pojačano je bullish očekivanje prema dionicama razvijenih tržišta (67% u srpnju vs. 50% u lipnju).

Prema sentimentu ispitanika za naredna 3 mjeseca, generalno možemo reći da su ispitanici više bearish prema domaćem tržištu obveznica u odnosu na iskazan setiment u lipnju, iako u slabijim omjerima. Po 56% ispitanika (vs. 80% u lipnju) je iskazalo negativan sentiment (bearish) prema hrvatskim kunskim državnim obveznicama, onima s valutnom klauzulom te prema državnim eurobondovima. S druge strane smanjen je negativan sentiment prema korporativnim obveznicama (78% vs. 90% u lipnju). Iako se negativni sentiment u odnosu na prethodni mjesec umanjio i dalje su investitori pretežito negativni što se tiče očekivanog rasta državnih obveznica RH. Negativna slika popravljena je vjerojatno zbog relativno uspješnog izdanja obveznica.

Kod kratkoročnog tržišta duga i novca, investitori su sve više bullish prema trezorskim zapisima (56% vs. 50% u lipnju), dok je stav prema novcu ostao bullish (s 67% vs. 70% u lipnju).

Očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta

U promatranju očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta došlo je do promjene stava investitora glede njihova očekivanja u slijedeća 3 mjeseca. Općenito gledajući rezultate možemo reći da su investitori iskazali pozitivan stav (bullish) prema njemačkim i američkim državnim obveznicama. Bearish stav prevladava kod obveznica s dugoročnim dospijećem. Iskazan je pozitivan sentiment očekivanja u slijedeća 3 mjeseca za njemačkim obveznicama dospijeća do 1, 5 i 10 godina te američkim državnim obveznicama dospijeća do 1 i 5 godina. Negativan sentiment evidentiran je za njemačke državne obveznice s dospijećem do 30 godina te američke državne obveznice s dospijećem do 10 i 30 godina.

Interesantno je kako investitori mjenjaju stav kroz dospijeća i optimistični su vezano za obveznice do 10 godina, a pesimistični glede onih s dospijećem preko 10 godina. Čini se investitori misle da će oporavak razvijenih gospodarstava poput SAD-a i Njemačke uslijediti, ali relativno sporo pa ne očekuju rast kamatnih stopa na dospijećima obveznica do deset godina u budućem roku dok ipak misle da su dugoročne kamatne stope na previsokim razinama i da će usljediti pad cijena.

Očekivanja prema nafti i zlatu

Očekivanja vezana za robu (commodities) nisu se bitno mijenjala. Ispitanici i dalje očekuju smanjenje vrijednosti zlata (78% vs. 60% u lipnju), dok se promijenio sentiment za kretanje cijene nafte. Investitori očekuju da će cijena nafte u slijedeća 3 mjeseca porasti (56% vs. 40% u lipnju).

Zanimljivo je da se povećao broj investitora koji smatraju da će cijena zlata nastaviti padati, iako je došlo do oporavka zlata u srpnja sa 1.200 dolara na oko 1.300 dolara, što ukazuje da velika većina misli da je to samo manji rast cijene u dugoročnom padajućem trendu. Sentiment na naftu se, s druge strane, i ovaj mjesec popravio i tako je većina investitora ipak optimistična glede kretanja cijene nafte, što nije iznenađujuće obzirom na rast cijene nafte u srpnju za 10-tak % te dosegnutu najvišu cijenu u zadnjih godinu dana.

Očekivanja prema indeksima

U odnosu na lipanj, u srpnju je pojačan negativan sentiment investitora prema CROBEXu (sa 50% u lipnju na 670% u srpnju) te na DAX (67% vs. 60% u lipnju). S druge strane potencijalno se mijenja stav prema S&P500. Iako još uvijek prevladava negativan sentiment uz udio od 56% ispitanika, ovaj udio je smanjen u odnosu na lipanj (60%).

Očekivanja vezana uz domaće dionice

Vezano za kretanje cijena sastavnica dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEXa za sljedećih mjesec dana, prevladava bullish sentiment. Kod 14 od 25 izdavatelja iskazan je očekivani rast cijene dionice. Za usporedbu, u lipanjskoj anketi prevladavao je bearish sentiment, uz očekivan pad cijene dionice kod 17 od 25 izdavatelja.

Od domaćih dionica, ispitanici su najviše bullish na dionice AD Plastika d.d., povlaštene dionice Adrisa d.d., Đuru Đaković Holdinga d.d. i Viro d.d. Dionice kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su Dioki d.d., Ina d.d., Ingra d.d. i Kraš d.d.

Očekivanja prema tržišnim sektorima

Kada sagledamo očekivanja ispitanika prema pojedinim sektorima za naredna tri mjeseca, i dalje prevladava bearish sentiment. Bullish sentiment je prisutan kod pet od devet sektora (sektor tehnologije, komunalija, energetike i zdravstvene skrbi), dok je graničan sentiment u sektoru materijala i prerade.

Prema ostalim sektorima (tri sektora), ispitanici su prevladavajuće bearish raspoloženi (po 63% investitora).

Očekivanja prema kretanju tečaja

Očekivanja spram kretanja tečaja kune u odnosu na euro u sljedeća tri mjeseca nisu se znanto mijenjala, iako su pojačana očekivanja o kretanju tečaja u rasponu od 7,50-7,55 (67% vs. 60% ispitanika u lipnju). Dok je u prošlomjesečnoj anketi 40% ispitanika očekivalo da će tečaj pasti na razinu ispod 7,50, u srpnju su investitori promijenili svoja očekivanja te 33% njih (vs. 0% u lipnju) smatra da će se tečaj kretati u rasponu od 7,55-7,60 kuna. Pretpostavljamo da većina investitora smatra da je sezonsko jačanje tečaja završilo i da ćemo se do kraja ljetne sezone nalaziti u rasponu u kojem smo se nalazili i veći dio srpnja.

Promatrajući očekivanja glede kretanja tečaja eura u odnosu na dolar u sljedeća tri mjeseca, glavnina ispitanika i dalje vide tečaj u rasponu od 1,30 do 1,35 (njih 56%).Nadalje, po 22% investitora očekuje da će tečaj biti ispod 1,30 te u rasponu od 1,35 do 1,40.Za usporedbu, prema anketi za lipanj, 40% ispitanika očekivalo je tečaj ispod 1,30.

Očekivanja prema kretanju tečaja eura u odnosu na švicarski franak u sljedeća tri mjeseca pokazuju da sve veći broj ispitanika, vidi tečaj na razinama od 1,20 i 1,22, točnije 89% u odnosu na 60% u lipnju. Preostalih 11% investitora smatra da će se tečaj nalazi iznad 1,25. Izvorna analiza dostupna je na ovom linku.