Ako je vjerovati tvrdnjama koje je protekloga vikenda plasirao kontroverzni saudijski naftni ministar Ali Naimi, zemlje članice OPEC-a posljednjih mjeseci imaju problema s pronalaženjem kupaca, i to bez obzira na blend sirove nafte koja se nudi na tržištu. Štoviše, upravo je slabija potražnja razlog zamjetnog smanjenja proizvodnje nafte u saudijskom kraljevstvu, koja se s prosječnih 9,5 milijuna barela dnevno iz prvog kvartala u travnju smanjena na 9,1 milijun barela dnevno. Da stvar bude zanimljivija, u obranu njegovih tvrdnji stala je još nekolicina ministara bliskoistočnih zemalja, pokušavajući ojačati tezu prema kojoj veliki dio krivice za visoke cijene nafte snose – špekulanti. Međutim, njihove izjave praktički nisu imale nikakvoga učinka na tržište, jer su tjedan otvorili iranski ‘jastrebovi’, evocirajući uspomene na naftni embargo prijetnjama o obustavi isporuke nafte kao mogućem odgovoru na američku diplomatsku (ili vojnu) ofenzivu. Što je nedvojbeno bio vrlo jasan signal trgovcima na tržištu nafte, katapultirajući cijene WTI sirove nafte sve do 73,5 dolara po barelu (najviša razina u posljednja tri tjedna), ali i pesimistima na svjetskim tržištima kapitala. Jer vodeći su burzovni indeksi na početku tjedna uglavnom tavorili na negativnom teritoriju, ignorirajući činjenicu da je poprilično neuvjerljivo izvješće američkog ministarstva rada krajem protekloga tjedna bitno umanjilo vjerojatnost novog povećanja kamatnih stopa FED-a. Izraženo u konkretnim brojkama, a na temelju kretanja terminskih ugovora, vjerojatnost takvog ishoda na lipanjskom sastanku je drastično smanjena, sa 72 posto na 44 posto, no to europskim tržištima kapitala nije donijelo nikakvu prednost. Čak suprotno, jer navedeni su argument objeručke prihvatili investitori na deviznom tržištu, pokrenuvši novu ofenzivu protiv američke valute, kojom se euro domogao najviše razine u posljednjih 13 mjeseci, ponovo zakucavši na vrata ključne psihološke razine od 1,30 dolara. Što je, kao i obično, velike regionalne izvoznike dovelo u prilično neugodan položaj, preusmjerivši veliku količinu naloga za prodaju ka dionicama automobilske industrije. Shodno tome, dobitnika u sektoru nije bilo, baš kao niti među vlasnicima poznatih svjetskih brandova kao što su Luxottica (-1,6 posto), LVMH (-1,4 posto) i Christian Dior (-0,8 posto), a koji veliki dio prihoda dovlače iz izvoza.

Sasvim logično, povećani su interes ulagača odlično iskoristili naftaši, pri čemu se velika četvorka (British Petroleum, Royal Dutch/Shell, Total i ENI) kretala visoko na pozitivnom teritoriju, bilježeći rast cijene dionica u rasponu od 1 do 1,5 posto. Analogno tome, dionice zrakoplovnih prijevoznika rapidno su gubile na popularnosti, a problem skupe nafte dodatno je naglasila studija strukovne udruge IATA, kojom su revidirane prijašnje, ionako poprilično sive prognoze. Naime, umjesto prijašnjih 2,2 milijarde dolara, autori studije predviđaju kumulativni gubitak industrije od oko tri milijarde dolara u ovoj godini (nakon 3,2 milijarde dolara u prošloj), navodeći upravo rekordne cijene nafte kao najveću prepreku značajnijem oporavku sektora. Zbog čega je British Airways bio u minusu od 2,2 posto, dok su Air France-KLM i Lufthansa zabilježili pad cijene dionica od 1 posto, a još gore je prošao EADS (većinski vlasnik Airbusa), izgubivši na vrijednosti 2,3 posto. Ericsson je, tragom vijesti o kupnji tvrtke Netwise (plativši 300 milijuna švedskih kruna, odnosno, premiju od 22 posto), izgubio na vrijednosti 1,7 posto, dok je BAA bio u plusu od 0,7 posto, u iščekivanju poboljšanih ponuda za preuzimanje od strane dvaju konzorcija koje predvode Grupo Ferrovial i Goldman Sachs.
Vijest kako je poznati aktivist (i vlasnik investicijskog fonda) Yoshiaki Murakami zbog insider tradinga (a spominje se i umiješanost u Livedoor skandal) završio iza rešetaka dobrano je uzdrmala tokijsku burzu, u dokinuvši u potpunosti nade optimista u povoljan početak tjedna.

Studija ‘reže’ energetske divove
Još je jedna studija, i to ona u režiji britanskih meteorologa (Met Office), privukla veliku pozornost ulagača, najavljujući teže dane za utility sektor, čiji će se predstavnici zbog globalnog zatopljenja (viših temperatura i razine vlage) suočiti s višim troškovima poslovanja. U ovom slučaju najgore je prošao EdF, s minusom od 1,3 posto, dok je njemački tandem E.On – RWE bio u minusu od 0,3 posto.