Glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum potvrdio je dugogodišnji interes austrijske burze za hrvatsku dodavši kako od Beča do danas nikada nije stigla konkretna ponuda

Okrupnjavanje burzi diljem Europe uzelo je maha što je vidljivo i iz nedavnih preuzimanja Bečke burze. Poslovni dnevnik saznaje da u posljednje vrijeme Varšavska burza ozbiljno promatra Zagrebačku burzu. Predsjednik Varšavske burze nije htio potvrditi glasine, nego je samo rekao da sa Zagrebačkom burzom imaju vrlo dobru i kvalitetnu suradnju. No Bečka je burza najavila da radi na strategijama i implementaciji promjena kako bi u 2009. predstavila jedinstven trgovinski sustav za sve četiri burze u svojem vlasništvu, onu u Budimpešti, Ljubljani, Pragu i Beču.

Zagreb na meti Beča
Izvršni direktor Bečke burze Michael Buhl je najavio da će Austrijanci nastaviti s kupnjom udjela u drugim burzama u regiji. Je li Zagrebačka burza (ZSE) jedna od njih, za Poslovni dnevnik odgovorio je glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum koji kaže da je Bečka burza načelno uvijek zainteresirana za Zagrebačku burzu, ali da još nije bilo neke konkretne ponude. “Njihov interes za ZSE traje već deset godina i imamo saznanja o direktnom raspitivanju, kao i za sve druge regionalne burze, no nikada nisu pristupili s konkretnom ponudom”, rekao je Kardum. Dodao je da postoji suradnja s Bečkom burzom na funkcionalnoj razini koja se odnosi na potpisivanje memoranduma o razumijevanju, ali da na institucionalnoj razini nikada nije dogovorena suradnja. Na pitanje nalazi li se na njihovu popisu akvizicija Zagrebačke burze, glasnogovornica Bečke burze Beatrix Exinger je rekla da komentare daju tek nakon što su sigurni da će se “neke stvari” dogoditi. No tragom natpisa u medijima da se naslutiti kako je Bečka burza i prije posljednje akvizicije, Praške burze, pokazala veliko zanimanje za Varšavsku burzu, inače najjaču u regiji. Tom je prilikom Austrijancima posao bio otežan jer je za češku burzu ponudu dala i Varšavska i time se pokazala kao snažan igrač na regionalnom tržištu burzi.

Burza u okruženju
Veličina preuzetog udjela u Praškoj burzi nije poznata, no spominjao se udio od 90 posto koji su Austrijanci platili najviše 590 milijuna dolara. Također je prilikom kupnje Ljubljanske burze Bečka burza naišla na problem jer slovenski regulatori na određeno razdoblje nisu dopustili provođenje te kupnje, odnosno prodaje. Tada je, naime, za 38 milijuna eura Bečka burza kupila 81 posto udjela koji je plaćen 1,401 euro po dionici pa su Austrijanci postali većinski vlasnici Ljubljanske burze. Zbivanja u vezi sa spajanjem regionalnih burzi komentirao je stručnjak prof. Marijan Cingula s Ekonomskog fakulteta. “Iako o najnovijim inicijativama ne znam ništa, pouzdano znam da su spajanja burzi normalna pojava koja traje unatrag desetak godina”, kazao je Cingula. Objašnjava to činjenicom da se u Americi formiraju dvije podjednako jake grupacije oko Njujorške burze i NASDAQ-a, a da se onda njihov rivalitet prenosi i u Europu gdje NASDAQ pokušava stvoriti jaku grupaciju sa svojom ispostavom u Londonu. No to nije Londonska burza, ona je samostalna, ujedno i najveća u Europi, ali daleko zaostaje za dvjema američkim i već etabliranim burzama u tranzicijskim zemljama: Rusiji i Rumunjskoj. Naime, Moskovska i Bukureštanska burza nastale su na temelju NASDAQ-ove platforme za online trgovanje tzv. portala. Kao odgovor na dominaciju Londonske burze u Europi osim NASDAQ-a nastoje ojačati dvije najjače sljedbenice, a to su Pariška i Frankfurtska burza. “Svaka od njih okuplja susjedne, manje burze, a već je bilo najava i o njihovoj integraciji tako da preostale ‘male’ europske burze nisu ništa drugo nego stalna lovina velikih koje nastoje ojačati”, kaže Cingula. Zaključuje da Zagrebačka burza može očekivati da je pripoji bilo koja veća regionalna burza ili jedan od vodećih europskih sustava izuzev NASDAQ-a. “Znači, u budućnosti se može očekivati da Zagreb preko Beča stigne do Frankfurta, a moguće je da i izravno ‘uskoči’ u London”, zaključio je Cingula.