Drvna industrija Drvenjača d.d. iz Fužina ostvarila je u 2006. godini ukupni prihod od 116,69 milijuna kuna, stoji u financijskom izvješću izlistanom na Zagrebačkoj burzi. U strukturi prihoda najveći dio od 87,49 milijuna kuna otpada na prodaju mehaničke drvne celuloze (drvenjače), a znatniju stavku čini jelova građa s 14,55 milijuna kao i bukovi elementi s 8,25 milijuna kuna. Unatoč povećanju prihoda, s 113,22 milijuna kuna u 2005. godni na 116,69 milijuna u 2006., Drvenjača d.d. svejedno je ostvarila neto gubitak od 3,49 milijuna kuna, za što u Upravi tvrtke kažu da je bilo u skladu s planiranim. Dio razloga za negativnu dobit u prošloj kao i pretprošloj godini bio je to što je proteklo razdoblje bilo obilježeno investicijskim ciklusom. Naime, Drvenjača d.d. nedavno je u Mrkoplju pustila u rad prvi pogon za proizvodnju biopeleta u Hrvatskoj, u koji je uloženo oko 1,5 milijuna eura. U novoj peletirnici izrađivat će se pelete – prešani drvni ostaci od jelovine i bukovine, dugački oko tri centimetra, koji se najčešće koriste kao ogrjev u posebnim pećima za pelete, odnosno za centralno grijanje. Novootvoreni pogon za proizvodnju biopeleta u cijelosti će riješiti probleme odlaganja drvnog otpada i piljevine koja nastaje pri proizvodnji u trima pogonima i pilanama Drvenjače u Vratima, Mrkoplju i Fužinama te u ostalim pogonima gorskokotarske drvne industrije. Kapacitet pogona je dvije tone na sat ili oko 6000 tona na godinu, a u početku će se proizvoditi oko 1,2 tona peleta na sat. Pelete se sastoje od 80 posto piljevine od jele i 20 posto piljevine od bukve, a u proizvodnom procesu trošit će se oko 120 kubičnih metara piljevine na dan. Cjelokupna proizvodnja peleta namijenjena je izvozu, a razvije li se domaće tržište, prodavat će se i u Hrvatskoj. Već je i prije, zahvaljujući velikim ulaganjima te viziji poslovanja u skladu sa zahtjevima održivog razvoja, Drvenjača iz Fužina dobila oznaku kvalitete ISO 14001.

Riječ je o certifikatu kojim se potvrđuje odgovorno postupanje prema okolišu, a dobila ga je kao prva tvrtka iz sektora prerade drva i proizvodnje papira. Postrojenje za proizvodnju drvnih vlakanaca po patentiranom postupku švedske tvrtke Defibrator kupljeno je 1971. godine za kapacitet proizvodnje od 30.000 tona godišnje “Refined Mechanical Pulp” – rifajnerska drvenjača ili skraćeno RMP drvenjače. Sama tvrtka Drvenjača d.d. Fužine, osnovana je 1975. godine kao OOUR Šumskog gospodarstva Delnice. Godine 1985. registrirala se kao Radna organizacija za proizvodnju drvenjače. Godine 1993. registrirala se kao dioničko društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge, Drvenjača d.d. Fužine. Također 1993. godine Drvenjača d.d. kupuje udio u poduzećima Mrkopalj d.d. i Vrata d.d. da bi ih 2001. godine kupili u potpunosti i preoblikovali u Mrkopalj d.o.o. i Vrata d.o.o. U srpnju 2004. godine društva su pripojena Drvenjači d.d. te postaju njezin sastavni dio. Temeljni kapital društva je 67,197 milijuna kuna, a podijeljen je na 223.900 dionica nominalne vrijednosti jedne dionice od 300 kuna. U vlasničkoj strukturi Drvenjače d.d. ukupno je 134 dioničara od kojih četvoro većih s oko 22, odnosno 10 posto udjela, a ostatak otpada na male dioničare. Tvrtka danas zapošljava 209 radnika, a iz tvrtke kažu da se sistematskim ulaganjem u modernizaciju društva širi tržište i raste kapacitet proizvodnje. Kao primjer navode da je 1989. godine pušten u rad sustav izbjeljivanja drvenjače vodikovim peroksidom. Tom investicijom podigla se “bjelina” vlakanaca od 48 – 500 ISO na 56 – 580 ISO. Tržište je prihvatilo takav proizvod. Plasman robe je dosegao više od 34.000 tona na godinu. Isto tako 2001 godine puštena je u pogon dvositovna preša, čiji je kapacitet do 150 tona na dan i suhoće mase 48/50 posto. Ostvareni kapacitet u 2002. godini bio je 44.000 tona. Modernizacijom i nadogradnjom tehnološkog procesa novim mlinom i dijelom separacije drvnih vlakana, puštenim u rad 2006. godine, postiže se uz istu potrošnju energenata, kapacitet proizvodnje od oko 50.000 tona godišnje. Time se Drvenjača d.d. priblilžava brojci od 150 tona dnevne proizvodnje, što je količina koju može zadovoljiti domaća sirovinska osnova.