Obilje vijesti sa korporativnog fronta dalo je prijeko potreban zamah optimistima, zasjenivši nimalo ohrabrujući početak godine na europskim tržištima kapitala, gdje je početni entuzijazam još prethodnoga dana ponovo ustupio mjesto akumulaciji profita, istopivši gotovo u potpunosti početnu prednost koju su stekli vodeći burzovni indeksi. No jučer su u prvom redu analitičari držali konce igre u svojim rukama, diktirajući tempo na tržištu objavom brojnih preporuka koje su, na sreću optimista, uglavnom nosile pozitivan predznak, odlično se uklopivši u benigno okruženje, ponajprije obilježeno snažnim pritiskom prodavatelja na tržištu nafte. Time se cijena crnoga zlata opet spustila ispod 56 dolara po barelu, otvarajući prostor za napredovanje “ovisnicima” poput kemijske industrije i zrakoplovnih kompanija. No naftom inducirana pozitivna izvedba potonjih ipak je bila u sjeni najnovijih špekulacija koje u kontekst potencijalne akvizicije trpaju SAS, navodeći pritom Lufthansu kao najvjerojatnijeg kupca. Makar je riječ o teoriji koja, zbog slabog sinergijskog potencijala, prema mišljenju dijela analitičara i “ne pije vodu”, SAS je, potpomognut solidnom popunjenošću svojih zrakoplova u studenome (i optimizmu Uprave u pogledu završetka prošle godine), ostvario rast cijene dionica od 3,4 posto, dok je Lufthansa bila u plusu od 0,8 posto. Dvostruko veći skok ubilježila je Alitalia, jer sudeći prema iskazanom interesu (i od strane nekolicine banaka), potencijalnih kupaca za problematičnog talijanskog prijevoznika uopće ne manjka.
Slabljenjem cijena nafte itekako se okoristila i kemijska industrija, skrenuvši pozornost na sebe još uvijek nepotvrđenim glasinama prema kojima se General Electric sprema prodati svoj GE Plastics odjel i uknjižiti izvanredni prihod i do deset milijardi dolara. Osim nezaobilaznih private-equity predatora, kao najozbiljniji kandidati za preuzimanje figuriraju BASF (+1,9 posto), Dow Chemical i Saudi Basic Industries, čime je ujedno ponovo pokrenuta i tema konsolidacije unutar sektora, u kojem gubitnika jučer nije bilo. Štoviše, Clariant je ubilježio uvjerljivih 3,5 posto, dok je Lanxess porastao za 2,5 posto, a Akzo Nobel i Ciba za 2 posto. Razočarali su, naravno, naftaši, a prije svih British Petroleum, u čijem je slučaju na dionice poput utega djelovao podatak o padu proizvodnje u četvrtom kvartalu za 5 posto (na 3,82 milijuna barela naftnih ekvivalenata). Činjenica da kompanija nije ispunila vlastita, ali ni očekivanja analitičara, priuštivši svojim dioničarima seriju od šest uzastopnih kvartala pada proizvodnje, predstavlja pravi udar na kredibilitet kompanije, i spustila je dionice u minus od 2,7 posto (pored kojeg se svi ostali gubici u sektori doimaju zanemarivima), na najnižu razinu od svibnja prošle godine. Suprotno tome, Marks & Spencer je ulagačima servirao niz od šest kvartala uzastopnog rasta prodaje, no upozorenja u usporavanju pozitivnog trenda povukla su za sobom negativne reakcije tržišta, spustivši dionice u minus od 1,9 posto, koji su vjerno pratili i ostali suparnici. No zato analitičari ne prestaju s pohvalama na adresu proizvođača građevinskog materijala, među kojima je ponovo najviše profitirao St Gobain (skokom od čak 5,3 posto), dok je Holcim porastao za 2,7 posto, a prosjek pokvario tek HeidelbergCement (-0,1 posto), pokleknuvši pred izvlačenjem profita nakon optimističnih najava Uprave u pogledu prošlogodišnjih poslovnih rezultata. Živnuli su i rudari, usprkos poražavajućem negativnom nizu cijena bakra (7 dana uzastopnog pada), ubilježivši u prosjeku sasvim solidnih 1,5 posto rasta, a optimizam nije mimoišao niti banke na Otoku, nakon što je HBOS (+3 posto) zaradio pozitivnu preporuku analitičara Credit Suisse.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu