Premda domaće tržište kapitala i nema previše zajedničkih crta s europskim burzama, većina domaćih dionica tjedan je otvorila kao i na Starom kontinentu, s nešto većom aktivnošću prodavatelja i negativnim predznakom u kategoriji dnevne promjene cijene. Na što je vjerojatno utjecala i INA (INA-R-A), odnosno, preliminarni podaci o (neočekivanom) padu dobiti u prošloj godini, a rasprostranjen negativan sentiment je tijekom jučerašnje trgovine odvukao oba burzovna indeksa na negativan teritorij, signalizirajući za sada tek relativno blago izvlačenje profita od strane većeg broja ulagača. A u takvom okruženju nisu previše do izražaja dolazile ni optimistično intonirane vijesti. Poput one o ugovoru za Dalekovod (DLKV-R-A), vrijednom 80,5 milijuna dolara na kazahstanskom tržištu, koja samo potvrđuje ambicije Uprave u smjeru ciljanog povećanja udjela izvoza u strukturi ukupnih prihoda. Međutim, ni to nije uspjelo izgurati dionice iz aktualnog konsolidacijskog raspona (820 – 860 kuna), nakon što je u drugoj polovici siječnja postavljen aktualan all-time-high od 879 kuna. No pored kontinuiranog dotoka dobrih vijesti, Dalekovod očito muči i nekolicina raspoloženih prodavatelja, koji svojim nalozima trenutno onemogućavaju značajnije napredovanje dionica, čija je cijena tijekom jučerašnje trgovine ostvarila tek minornih 0,5 posto rasta (na 849 kuna), spustivši se prethodno sve do minimalnih 835 kuna, uz vrlo izdašan dnevni promet (četiri milijuna kuna), kao uostalom i u proteklih (gotovo) mjesec dana.

Zatečeni (neugodno iznenađeni) su ostali i poklonici Đuro Đaković Holdinga (DDJH-R-A), budući se barem na startu očekivala pozitivan reakcija, tragom raspisivanja natječaja za nabavu oklopnih vozila HV-a (i pokretanja stvari s mrtve točke). Umjesto toga, glavnu su riječ vodili prodavatelji, krenuvši s rekordnih 190 kuna, gdje je i počišćena najveća količina naloga za prodaju. A na što nedvojbeno ukazuje i prosječna cijena (189,4 kune), makar se do kraja trgovine zaključna cijena (u odnosu na kraj prošloga tjedna) spustila na negativan teritorij, u minus od 0,5 posto (na 185 kuna). Možda se odgovor krije u činjenici da su dobre vijesti koje proizlaze iz obećavajućeg natječaja (i offset programa) već odavno ukalkulirane u cijenu dionica. U svakom slučaju, nešto intenzivnija prodaja donijela je dionicama status najlikvidnijeg izdanja na Varaždinskoj burzi (s nešto više od četiri milijuna kuna prometa). Pomalo brzoplete reakcije investitora neposredno po objavi brojke iz prošlogodišnjeg izvješća spustile su cijenu dionica domaće naftne kompanije sve do minimalnih 2.705 kuna, no podatak o padu dobiti (na razini Grupe) od 6,1 posto tijekom 2006. godine (na 8831 milijun kuna) ipak nije izazvao trajniju štetu. Dobar dio analitičara procjenjuje kako je slabiji rezultat dijelom i posljedica ograničenja koja nameću administrativne barijere na tržištu naftnih derivata, što se zapravo može okarakterizirati očekivanim. Nešto masovniji ulazak kupaca sveo je početne gubitke na podnošljivih 2,7 posto, te je cijena dionica u konačnici iznosila 2.750 kuna.

Pad za Zagrebačku banku, Adris i Podravku

Blaga akumulacija profita zadesila je pak najaktivnije (makar je do kraja trgovine znatno ublažen početni minus), o čemu svjedoče Podravka (PODR-R-A), te redovne dionice Zagrebačke banke (ZABA-R-A) i povlaštene dionice Adris grupe (ADRS-P-A). Pobrojani je tercet zabilježio tek minoran pad cijene, generirajući pritom visoki obujam trgovine, u čemu je uvjerljivo prednjačila Podravka, prikupivši čak 21,4 milijuna kuna prometa (najviše od sredine svibnja prošle godine).