Nakon tjedan dana intenzivne korekcije, sunce je napokon zasjalo i na većini svjetskih burzi, donoseći usput znatno bolje raspoloženje i na domaćem tržištu kapitala i znatno čvršći link sa zbivanjima na Starom kontinentu. Nema nikakve sumnje, na zadovoljstvo optimista, jer je intenzitet pozitivnog trenda na domaćim burzama početkom godine bitno odudarao od zbivanja u inozemstvu, stvarajući podužu listu potencijalnih gubitnika koje je ugrožavao proces masovnog izvlačenja profita. Pritom ipak upada u oči stanoviti oprez većine investitora, barem ako je suditi na temelju zamjetno slabijeg obujma trgovine, te relativno skromnih (pozitivnih) pomaka domaćih burzovnih indeksa. Što bi se, barem dijelom, moglo protumačiti i početkom sezone objavljivanja poslovnih rezultata, odnosno, iščekivanjem potvrde optimizma koji je tijekom siječnja i veljače u pojedinim donio veliki broj gubitnika, isprovociravši u pojedinim slučajevima doista impresivan rast cijene dionica. Jedan od takvih primjera svakako je INA (INA-R-A), kojom se posljednjih dana trguje znatno opreznije. Doduše, prikupljenim prometom (12,6 milijuna kuna) domaća naftna kompanija i dalje suvereno drži vrh ljestvice najlikvidnijih domaćih izdanja, ali ipak uz nešto blaže oscilacije cijene, nakon što se brojka od 3.000 kuna očito pretvorila u ključnu psihološku razinu, a institucionalni investitori u nekoliko navrata jasno izrazili želju za akumulacijom profita.

Uostalom, neugodna serija od pet dana uzastopnog pada cijene počela je nešto ranije od toliko citiranog kaosa na svjetskim financijskim tržištima, otkrivajući na neki način i slabosti dionice od koje svi puno očekuju, ali sve češće zaziru od brojnih nedoumica. Shodno tome, dionice su se i jučer, barem na kratko, našle na negativnom teritoriju, zaronivši do dnevnog minimuma od 2.750 kuna, ali je konačan rezultat ipak bio pozitivan (rast od 1,1 posto, na 2.820 kuna). Međutim, valja pritom naglasiti kako je prosječna cijena zaglavila na negativnom teritoriju (na 2.781 kunu), a za to ne možemo uvijek kriviti inozemne investitore. Znatno uvjerljiviju predstavu upriličile su redovne dionice Zagrebačke banke (ZABA-R-A), niti jednog trenutka ne odstupajući s pozitivnog teritorija, za konačnih 4,9 posto rasta (na maksimalnih 10.500 kuna), makar i uz znatno skromnijih (barem u odnosu na dan ranije) 1,6 milijuna kuna prometa. A u vrhu dnevnog raspona oscilacija (455 -4870 kuna) smjestile su se i povlaštene dionice Adris grupe (ADRS-P-A), što je bilo dovoljno za skok od 3,5 posto, praćen prometom od 3,4 milijuna kuna. Istodobno, pozitivnom su izvedbom ulagači propustili nagraditi dionice Erste (RIBA-R-A) i Privredne banke Zagreb (PBZ-R-A), makar je svježi news-flow ponudio vijesti o prošlogodišnjim poslovnim rezultatima, odnosno, najavljenoj isplati dividende. Zapravo, bilo bi korektno reći kako je ponajprije izostala značajnija reakcija tržišta, budući je kombinirani promet bio niži od 300 tisuća kuna, čime negativan rezultat nesumnjivo gubi na vrijednosti.

Divergentna izvedba Ericssona u Varaždinu i Zagrebu

Inicijalni pesimizam kojim je dan ranije popraćena objava poslovnih rezultata Ericsson Nikole Tesle (ERNT-R-A) jučer su zamijenile blagonaklone reakcije ulagača, što je dionicama, uz status najlikvidnijeg izdanja u Varaždinu (sa 3,2 milijuna kuna prometa), donijelo sasvim solidnih 3,4 posto rasta (na maksimalnih 2.899 kuna). Zanimljivo je da su iste dionice, mjereno ostvarenim prometom, bile gotovo jednako aktivne i u Zagrebu (2,9 milijuna kuna prometa), no zbog činjenice da su se početkom tjedna održale na okruglih 2.900 kuna, zaključnom cijenom od 2.855 kuna, konačan je rezultat bio – negativan (-1,6 posto).