EN DE

Utabanim stazama ne može se do inovacije

Autor: Ivica Voloder
24. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Inovacija može biti sasvim novi način poslovanja, ali i novi način primjene već poznatih i razrađenih metoda, postupaka ili starih tehnologija

Što predstavlja inovacije u 21. stoljeću, zapravo nitko ne zna. Gotovo je svi prepoznaju na djelu kada se pokaže izuzetno profitabilnom, ali dok ne zaradi puno novaca i postavi nove standarde mnogo je skeptika i nevjernika. Zajedničko svima koji se smatraju inovatorskim tvrtkama je njihova nekonvencionalnost ili, drugim riječima, rade stvari na neuobičajen način. Inovacije guraju i menadžere izvan klasičnog razmišljanja (koje govori kako se samo treba više truditi) gdje se rješenja nalaze u potpuno novom načinu poslovanja. Čak i The Economist priznaje: “Što točno predstavljaju inovacije i promjene vrlo je teško definirati, a pogotovo izmjeriti. Uobičajeno razmišljanje je kako je to zapravo kreacija boljeg proizvoda ili procesa. No ipak je previše pojednostavljen pojam inovacije poistovjetiti s jeftinijim materijalom u postojećem proizvodu ili u boljem marketingu, distribuciji ili servisu…” Tvrtka koja u posljednje vrijeme osvaja prestižnu titulu najinovativnije tvrtke na svijetu je Apple. On je danas više od kompanije, to više nije kompanija koja proizvodi računala, što je i potvrdila činjenicom kako je nedavno iz svojeg imena izbacila Computer.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Snaga imidža
Velik dio svojeg imidža, tj. snage Appleova brenda dolazi od izuzetne priče kako se ta kompjuterska tvrtka izvukla od propasti uz pomoć svojeg nekadašnjeg suosnivača Steve Jobsa, koji se vratio u Apple 1997. nakon godina provedenih u “progonstvu”. Uspio je potpuno reinventirati kompaniju iz jedne kompjutorske tvrtke u kompaniju koja veći dio prihoda ostvaruje u području “consumer electronic”. Nedavno je ubacio Apple u milijarde dolara tešku industriju mobilnih telefona. Najveći dio dobre reputacije koju posjeduje dolazi iz njegove reputacije inovatora. U anketi o najvećim svjetskim inovatorskim tvrtkama kompanija već godinama zauzima prvo mjesto. Kompanija koja se tek nedavno pridružila društvu S&P 100 nije bez kriza. Ne uvijek voljeni gospodin Jobs nedavno je upao u skandal s dionicama. Prigovara joj se i zbog neumoljivosti za otvaranje koda svojeg softvera kako bi bio upotrebljiv i drugima. Kritike dolaze zbog čestih pogrešaka u proizvodnji i načinu na koji kompanija provodi brigu o svojim korisnicima. Unatoč pogreškama i kontroverzama u vezi s njim Apple u potpunosti zadovoljava osnovni zadatak da može učiti druge tvrtke četiri osnovna aksioma modernih inovacija. Prvi aksiom glasi kako osnovne ideje o inovaciji mogu doći iz tvrtke, ali i izvan nje. Apple nije inovator kao tvrtke Thomas Edison, Nikola Tesla ili Bell Laboratorij u kojima su inženjeri isprobavali razne ideje i bazirali sve na trenutku inspiracije. U realnosti, Applova stvarno umijeće leži u sposobnosti sastavljanju vlastite ideje i tehnologija koja postoji izvan tvrtke. Ona sve to umota u elegantan i moderan softver, koji je jednostavan za upotrebu. Ideja za iPod, primjerice, originalno je došla od konzultanta kojeg je Apple angažirao da vodi projekt. IPod je sastavljen od kombinacije dijelova koji su postojali na tržištu, a u Appleu su dali onaj štih jedinstvenosti, konkretno kod iPoda je to jednostavna upotreba sustavske kontrole.

Što predstavlja inovacije u 21. stoljeću, zapravo nitko ne zna. Gotovo je svi prepoznaju na djelu kada se pokaže izuzetno profitabilnom, ali dok ne zaradi puno novaca i postavi nove standarde mnogo je skeptika i nevjernika. Zajedničko svima koji se smatraju inovatorskim tvrtkama je njihova nekonvencionalnost ili, drugim riječima, rade stvari na neuobičajen način. Inovacije guraju i menadžere izvan klasičnog razmišljanja (koje govori kako se samo treba više truditi) gdje se rješenja nalaze u potpuno novom načinu poslovanja. Čak i The Economist priznaje: “Što točno predstavljaju inovacije i promjene vrlo je teško definirati, a pogotovo izmjeriti. Uobičajeno razmišljanje je kako je to zapravo kreacija boljeg proizvoda ili procesa. No ipak je previše pojednostavljen pojam inovacije poistovjetiti s jeftinijim materijalom u postojećem proizvodu ili u boljem marketingu, distribuciji ili servisu…” Tvrtka koja u posljednje vrijeme osvaja prestižnu titulu najinovativnije tvrtke na svijetu je Apple. On je danas više od kompanije, to više nije kompanija koja proizvodi računala, što je i potvrdila činjenicom kako je nedavno iz svojeg imena izbacila Computer.

Snaga imidža
Velik dio svojeg imidža, tj. snage Appleova brenda dolazi od izuzetne priče kako se ta kompjuterska tvrtka izvukla od propasti uz pomoć svojeg nekadašnjeg suosnivača Steve Jobsa, koji se vratio u Apple 1997. nakon godina provedenih u “progonstvu”. Uspio je potpuno reinventirati kompaniju iz jedne kompjutorske tvrtke u kompaniju koja veći dio prihoda ostvaruje u području “consumer electronic”. Nedavno je ubacio Apple u milijarde dolara tešku industriju mobilnih telefona. Najveći dio dobre reputacije koju posjeduje dolazi iz njegove reputacije inovatora. U anketi o najvećim svjetskim inovatorskim tvrtkama kompanija već godinama zauzima prvo mjesto. Kompanija koja se tek nedavno pridružila društvu S&P 100 nije bez kriza. Ne uvijek voljeni gospodin Jobs nedavno je upao u skandal s dionicama. Prigovara joj se i zbog neumoljivosti za otvaranje koda svojeg softvera kako bi bio upotrebljiv i drugima. Kritike dolaze zbog čestih pogrešaka u proizvodnji i načinu na koji kompanija provodi brigu o svojim korisnicima. Unatoč pogreškama i kontroverzama u vezi s njim Apple u potpunosti zadovoljava osnovni zadatak da može učiti druge tvrtke četiri osnovna aksioma modernih inovacija. Prvi aksiom glasi kako osnovne ideje o inovaciji mogu doći iz tvrtke, ali i izvan nje. Apple nije inovator kao tvrtke Thomas Edison, Nikola Tesla ili Bell Laboratorij u kojima su inženjeri isprobavali razne ideje i bazirali sve na trenutku inspiracije. U realnosti, Applova stvarno umijeće leži u sposobnosti sastavljanju vlastite ideje i tehnologija koja postoji izvan tvrtke. Ona sve to umota u elegantan i moderan softver, koji je jednostavan za upotrebu. Ideja za iPod, primjerice, originalno je došla od konzultanta kojeg je Apple angažirao da vodi projekt. IPod je sastavljen od kombinacije dijelova koji su postojali na tržištu, a u Appleu su dali onaj štih jedinstvenosti, konkretno kod iPoda je to jednostavna upotreba sustavske kontrole.

Povezivanje ideja
Apple je, ukratko, orkestrator i integrator tehnologija, sposoban bez problema prigrliti ideje izvana i uvijek im dati svoj vlastiti štih. Taj pristup poznat kao “mrežni inovator” nije limitiran samo na elektroniku, nego je poprilično korišten u kompanijama kao što su Procter & Gamble, BT i u golemim farmaceutskim gigantima u kojima su svi shvatili kako prava snaga leži u činjenicu koju moraju priznati: sve dobre ideje ne moraju nastati unutar kuće. Stvoriti “mrežnu inovaciju” znači raditi i stvarati velik broj kontakata s mnogim malim start up tvrtkama i akademskim istraživačima. To znači kontinuirano tražiti nove ideje i osigurati da inženjeri ne unište ideju koja je došla izvan tvrtke sa sindromom “to nije moguće”. Drugo, Apple izvrsno ilustrira kolika je važnost dizajna novog proizvoda otprilike i zadovoljiti potrebe korisnika, a kako ništa ne vrijedi zahtjevna nerazumljiva i teško primjenjiva tehnologija. Apple kontinuirano kombinira pametnu tehnologiju s pojednostavljivanjem i jednostavnošću za upotrebu. IPod nije bio prvi digitalni player, ali je bio prvi koji je prebacivanje i organiziranje muzike te njezino kupovanje online, učinio jednostavnim za svakoga. iPhone nije prvi mobilni telefon u koji je ugrađena muzički player, web browser ili e-mail softver. Ali većina postojećih “pametnih telefona” zahtijeva da budete prilično pametni kako bi ih mogli koristiti. Slušati kupce je u načelu dobra ideja, ali za inovatore to baš ne vrijedi. Treća lekcija od Applea je kako pametne kompanija ponekad ignoriraju riječi i izjave tržišta o tome što danas želi. IPod je bio ismijan kada je se pojavio 2001. godine., ali je gospodin Jobs slijedio svoj instinkt. Nintendo je učinio nešto slično sa svojom popularnom videoigraćom konzolom Wii. Umjesto da su dizajnirali igrače konzole za postojeće igrače, ugrabili su ne igrače, stvorili su potpuno novo tržište. Četvrta lekcija od Applea je griješite mudro. Macintosh je rođen nakon brodoloma s Lisom, proizvodom koji je propao. Apple je učio iz pogrešaka i pokušao opet. Ukratko, četvrta lekcija glasi kako ne treba žigosati pogrešku, nego je treba tolerirati i nešto iz nje naučiti. Ništa od svih tih pravila i aksioma, naravno, ne jamči uspjeh. Možete kupiti pametnu ideju, sve pojednostaviti, ignorirati istraživanja putem fokus grupe i sve raditi mudro – i opet propasti. Nema sumnje kako je drskost Steve Jobsa premašila ponovno njega samoga; uspjeh iPhonea nije zajamčena. Ali za sada je teško zamisliti veliku kompaniju koja bolje opisuje i provodi tu umjetnost inovacija od Applea.

Autor teksta sudionik je Zagrebačkog ekonomskog foruma o razvoju novih proizvoda i usluga

Povjerenje

Od očaja do oduševljenja
Veliki ekonomist John Maynard Keynes problem s prihvaćanjem novih ideja opisao je ovako: “Najveći problem svijeta nije u tome što ljudi ne prihvaćaju nove ideje, nego što se ljudi ne mogu osloboditi svojih starih ideja.” Da bi se ideja uspješno komercijalizirala, brojne postaje u cjelokupnom stvaranju inovacije moraju biti ispunjene. Pogreška ili neuspjeh na bilo kojoj od njih može dovesti do uništenja šanse za bilo kakvim poboljšanjem (slika – Geneza inovacija). Isto tako je važno, tvrdi Vijay Joly iz Instituta za razvoj menadžmenta iz Luzana, imati i “mostove” između različitih postaja. Postaje služe da pronađu različita rješenja problema, dok mostovi služi povezivanju i mobiliziranju potrebnih resursa.

Glavni koraci inovacija
Zamišljanje: Posjedovanje inicijalnog osjećaja o prilici na tržištu vezano uz djelomično tehničko unapređenje. Inkubacija: Unapređivanje inovacije do one mjere koja je dovoljna kako bi se mogla komercijalizirati. Demonstracija: Izrada prototipa i dobivanje povratnih informacija od potencijalnih investitora i kupaca.
Promocija: Uvjeriti tržište da prihvati inovaciju.
Podupiranje: Osigurati proizvodu ili procesu najduži mogući životni vijek na tržištu.

Autor: Ivica Voloder
24. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close