Vlada još nije odlučila na koji će se način i u kojem iznosu kapitalno osnažiti Hrvatska poštanska banka. Iako je u medijima bilo neslužbenih najava da će se ta odluka prelomiti do kraja prošlog tjedna, ključni odgovori još se čekaju.

Zdravko Marić, predsjednik Nadzornog odbora banke i državni tajnik pri Ministarstvu financija, kaže kako će se “veoma brzo” izaći s konkretnim planom modela i iznosa dokapitalizacije. A ovisno o tome koji će se model odabrati, ovisi i hoće li ta operacija realizirati već do kraja ove godine ili ipak početkom iduće. Vlada je, kaže, svjesna da HPB treba dokapitalizirati, ali to ne promatra samo kroz zakonske zahtjeve već će se prilikom odluke voditi optimalnim potrebama i razvojnim planovima. O dokapitalizaciji HPB-a govori se već godinu-dvije, no nakon višegodišnje ekspanzije banke, a potom i postroženja kapitalnih zahtjeva središnje banke, pitanje njezine dokapitalizacije više nije samo pitanje optimalnih kapitalnih rezervi za nastavak razmjerno brza rasta ili zahtjeva koje će s idućom godinom donijeti početak primjene Zakona o kreditnim institucijama. HPB je i na današnjoj razini poslovnih aktivnosti blizu propisane minimalne stope adekvatnosti kapitala. S adekvatnošću kapitala koja je s lanjskih 11,7 posto potkraj lipnja okopnila na 10,9 posto, a trenutno je oko 10,6, ona jest u okvirima propisane stope, ali praktički nema prostora za rast i osuđena je zapravo suzdržavati se novih plasmana.

Sredinom godine u kapitalno sličnoj situaciji (sa stopom adekvatnosti između 10 i 11 posto) bile su četiri banke. Međutim, za razliku od dviju državnih banaka, HPB-a i Croatia banke, dvije su od njih iz reda privatnih banaka (Podravska i Imex banka) kojima su njihovi vlasnici tzv. hibridnim instrumentima osigurali kapitalnu injekciju za nesmetan rast poslovanja. I nešto ranije, pretprošle i prošle godine, većina je privatnih banaka na restrikcije HNB-a vezane uz adekvatnost kapitala i poskupljenje inozemnog zaduživanja i rasta obveza prema inozemstvu odgovorila dokapitalizacijama. HPB nije bio dio tog vala, a kako je istodobno prednjačio tempom rasta, a time i tzv. rizikom ponderirane aktive koja se koristi u izračunu adekvatnosti kapitala, politika zadržavanja dobiti samo je donekle usporila pad stope kapitalne adekvatnosti.Slično se danas može reći i za špekulacije da se u priči o dokapitalizaciji HPB-a računa (i) na oko 200 milijuna kuna koje bi se još mogle izvući iz ‘ostavštine’ Gradske banke. Naime, u projektu ozbiljnog kapitalnog jačanja Poštanske banke to može biti tek mali dio operacije. Predsjednik NO-a Marić vezano uz otvorene opcije kaže kako nijedna od otprije postojećih nije definitivno odbačena.

Iako se u tom smislu govorilo o tri scenarija, danas se čini izglednijim odabir između dvije opcije: da banku dokapitalizira država (nominalni dioničari su HFP, Hrvatska pošta, HZMO) ili da se provede javna ponuda dionica. Kao treća opcija najčešće se spominje kombinacija. Kad je vodstvo HPB-a na čelu s Josipom Protegom lani najavljivalo planove, to je gotovo podrazumijevalo IPO, i to od 1,6 do 2,6 mlrd. kuna. Iz krugova bliskih banci čuje se da njezino vodstvo i danas vjeruje da bi IPO bio dobar izbor. Zbog turbulencija na tržištima kapitala apetiti su sad ipak znatno skromniji, ali očito se vjeruje da bi se na valu Ine i likvidnosti koju bi trebala osloboditi Molova ponuda moglo prikupiti do milijardu kuna. “Sve je pitanje cijene”, kaže jedan profesionalni investitor. Opciju dokapitalizacije privatnom ponudom uglavnom se gleda kao premoštavanje. Na tom tragu svojedobno je investicijska banka HSBC nudila Vladi tzv. pre-IPO aranžman. Tada je cijeli projekt bio stopiran, ali ne bi čudilo da neka inačica pre-IPO-a ili hibrida ponovno dođe na dnevni red. No, već iduće godine sve će banke kapitalne zahtjeve rješavati prema Zakonu o kreditnim institucijama (ZOKI) koji predviđa minimalnu stopu adekvatnosti kapitala od 12% i prilagodbu tome do sredine 2009. Novi kapitalni zahtjevi dio su usklađivanja sa standardom Basel II koji u pogledu kreditnih rizika u globalu znači određenu relaksaciju (što nije bila intencija), ali zaoštrava zahtjeve vezane uz operativne rizike. HPB vjerojatno neće biti među bankama kojima će metodologija riješiti problem kapitalnih zahtjeva. A guverner HNB-a Željko Rohatinski kaže da se 1. srpnja 2009. neće gledati kroz prste po kriteriju je li netko u privatnom ili državnom vlasništvu.

Činjenice

Ograničenje rasta
HPB-u glavno je ograničenje rasta adekvatno kapitala koja iz godine u godinu pada s 24,3 posto u 2004. na 10,6 posto u rujnu 2008. godine.
Prekinut rast aktive
Aktiva Poštanske banke proteklih je godina rapidno rasla, s 5,55 milijardi kuna u 2004. na 14,53 milijarde kuna u 2007., odnosno na 14,09 milijardi kuna sredinom 2009.
Neto dobit
Neto dobit HPB-a iz godine u godinu raste – s 60 milijuna kuna u 2004. na 121 milijun kuna u 2007., da bi u prvih šest mjeseci ove godine pala na 34,3.

Sigurna financijska budućnost

Štedjeti nije dovoljno – ključno je i gdje čuvamo vrijednost novca

Uprave pod pritiskom

Na jednom mjestu uskoro okupljamo lidere koji donose najteže odluke