Nautički turizam moguć je i na Savi, pokazat će ovog tjedna mala ekipa jedriličara koja će ploviti od mjesta Oborovo pokraj Ivanje Reke, do Gunje kod Županje, elegantnom katamaranskom jedrilicom DS CAT 525 u vlasništvu Delta Date iz Zagreba. Ekipu čine Krešimir i Goran Leščić, vlasnici tvrtke koja proizvodi Deltex laminate za brodogradnju, projektira plovila, izrađuje modele te popravlja i nadograđuje brodove. Leščići surađuju s Hrvatskim klasterom brodogradnje (HKB) pri HUP-u, pa će u ekipi biti i njegov voditelj Gordan Krpanec te projektant riječnih brodova Nikola Brnardić.

Podrška projektu
Podršku projektu “Jedrom po Savi” dali su i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Lučke uprave i kapetanije na savskom plovnom putu te Brodarski institut iz Zagreba. Riječ je o neprofitnom projektu kojim se želi, tumači Krpanec, popularizirati savski plovni put i informirati javnost o aktivnostima državnih institucija i poduzetnika. Žele, naime, skrenuti pozornost te istodobno senzibilizirati centre odlučivanja na važnost riječnih plovnih putova, riječnog brodarstva i brodogradnje. Cilj je od 22. do 27. rujna, koliko se planira ploviti niza Savu ovisno o vodostaju i vremenskim uvjetima, popularizirati izvlačilište Galdovo i sve općine i gradove koji su na bilo koji način vezani uz rijeku, bave se prijevozom, imaju luku ili razvijaju turizam. Polazna luka trebala je biti Rugvica pokraj Zagreba, planirana već desetljećima za buduću luka na Savi, no mjesto je toliko zapušteno da nije bilo dostupno. Prvi nizvodno dostupan prostor na kojem je trebalo složiti katamaran dopremljen iz Kaštela te ga prilagoditi jedrenju na rijeci bilo je Oborovo u kojemu se nalazi skelski prijelaz preko Save i uređeni pristup do same rijeke. Maksimalan broj članova posade su tri osobe te skiper koji čine jednu ekipu, dok je pratnja katamarana osigurana sa strane lučkih kapetanija Sisak i Slavonski Brod službenim brodovima “Sv. Juraj” i “Sv. Kvirin”. Prvo zaustavljanje je u Sisku odakle se kreće za Krapje u Lonjskom polju i Jasenovac, potom se pristaje u Davoru, Slavonskom Brodu i Županji te na koncu u Gunji, zadnjem hrvatskom mjestu na Savi.

Iako je malo ljudi koji Savu doživljavaju kao primamljivo turističko odredište, ovo nije i prva takva ekspedicija koja zaslužuje pozornost. Točno prije pola stoljeća, 1958. godine, dva su mlada zagrebačka novinara ondašnjega uglednoga tjednika Globus, Marino Zurl i Nenad Gol, na splavi otplovili od Zagreba do Crnoga mora. O tomu je, sada pokojni Marino Zurl, napisao zanimljivu putopisnu knjigu, dok je drugu plovidbenu ekspediciju od Zagreba do Đerdapa poduzeo novinar Dragutin Ivančić, koji je sa svojom ekipom zaplovio čamcem od Zaprešića, iz rijeke Krapine, Savom i Dunavom do Kladova, ispod dunavske hidrocentrale. Bila je to, podsjeća Ivančić, akcija tjednika Arena u okviru turističke patrole, u ljetu 1977. godine. Zurl i Gol su preplovili oko 2000 kilometara, Ivančić oko 1000 riječnih kilometara, dok će se sada jedriti hrvatskim dijelom Save dugim oko 430 kilometara kako bi se pokazalo da, eto, jedriti možemo i rijekama, a ne samo morima. Začetnik ideje i projekta “Jedrom po Savi” je Kalman Žiha, doajen hrvatske brodogradnje i profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje iz Zagreba, dok su je odlučili sprovesti u HUP-u. Dragutin Ivančić, koji danas priprema knjigu o riječnom brodarstvu, smatra da je Zagreb jedan od rijetkih svjetskih gradova koji ne voli svoju rijeku. Ogradio ju je, kaže, zemljanim nasipima i premostio mostovima, ali zagrebački savski tok je pust. Može li se zamisliti Pariz bez Sene, London bez Temze, Prag bez Vltave, Budimpešta bez Dunava ili Frankfurt bez Majne? Ne može, veli, ali Zagreb bez Save je činjenica, a arhitekt Radovan Ivančević jednom je kazao čak kako je Zagreb grad koji prezire svoju rijeku. Ivančić dodaje da će se ipak morati promijeniti antisavska svijest. Nakon prokapanja kanala Dunav – Majna i njegova puštanja u promet 25. rujna 1992. godine, plovnim putem spojena su dva europska mora, Sjeverno i Crno more. To znači da se iz Zagreba može plovilom otploviti do Budimpešte, Beča, Frankfurta na Majni, Roterdama, Amsterdama, ali i još dalje, do Pariza, Berlina, Praga, Moskve… Po njemu, Zagreb bi, dakle, mogao biti jedna luka, lučki grad u gustoj mreži europskih unutarnjih plovnih putova. Pogotovo, kada se prokopa kanal Dunav – Sava između Vukovara i Šamca i tako skrati plovni put od naših dunavskih gradova do gradova na Savi za više od 418 kilometara.

Riječni nautičari
Ivančić se prisjeća svojih putovanja te kaže da je plovidba sama po sebi prelijep doživljaj, bez obzira plovi li se čunom, na splavi, čamcu, deregliji, brodu ili teglenici. Riječni nautičar ne mora maštati zatvorenih očiju, treba ih širom otvoriti i na obalama gledati slike svijeta i života koje promiču brzinom riječnoga tijeka. Ljudi iz naselja s obala začuđeno će promatrati, predviđa on ovotjedno putovanje, bijelo jedro između zelenih obala što je u nas još rijetkost. No na europskim rijekama nautički turizam je razvijen kao i na moru, a tako će biti i kod nas jednoga dana, nada se Ivančić.

Jeftin promet, infrastruktura skupa

Povezivanje ljudi
Plovidbe rijekama, a ne samo morima, također povezuju ljude i države. Ali da bi one bile moguće potrebno je uložiti mnogo više truda i sredstava jer plovne putove na rijeci valja jaružati i kontrolirati njihovu dubinu, obilježavati, čistiti i održavati ih i s poljoprivrednim površinama uz njih. Promet riječnim putovima je najjeftiniji, tvrdi Krpanec, ali održavanje riječne infrastrukture je vrlo složen i skup posao.

Unutarnji putovi
Tvrtke koje su članice HKB, Brodarski institut te sponzori, žele naglasiti važnost ovih putova jer savski plovni put kao dio unutarnjih plovnih putova još ne može doseći promet iz razdoblja prije rata. Osim toga, za 3. listopada ove godine u Varaždinu je zakazan skup koji organiziraju Agencija za razvoj Varaždinske županije u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva.

Klaster brodogradnje
Hrvatski klaster brodogradnje i Klaster brodogradnje Splitsko-dalmatinske županije predstavit će dosadašnje rezultate u organiziranju brodogradnje unutarnjih plovnih putova te u povezivanju klastera brodogradnje. Bit će to prilika i da se poduzetnici sjeverozapadne Hrvatske upoznaju s mogućnostima uključivanja u rad klastera te ponude članicama svoje proizvode i usluge.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa