Na posljednjoj rang-listi Svjetske banke, koja je provedena s obzirom na uvjete poslovanja u pojedinim zemljama, Makedonija se popela za sedam mjesta u odnosu na prethodno izvješće, zauzevši tako 71. mjesto od ukupno promatrane 181 zemlje svijeta. To je i dalje smješta na bolju razinu od niza susjednih zemalja: Albanije, koja je na 86. mjestu, Crne Gore, koja je na 90. mjestu, Srbije na 94, Grčke, na 95., Hrvatske 106., i Bosne i Hercegovine na 119. mjestu. Bolje od Makedonije od zemalja iz okruženja “plasirale” su se Turska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska. Međutim, najveće neugodno iznenađenje predstavlja činjenica da se Makedonija nije uspjela ubrojiti među deset najboljih reformatora, što je loša vijest posebice s obzirom na to da je u prethodnom razdoblju na ljestvici zemalja prema provođenju reformi bila zauzela visoko četvrto mjesto.

Atraktivno okruženje
Podsjetimo, prema izvješću “Doing Business” za razdoblje od lipnja 2006. do lipnja 2007. Makedonija se bila svrstala gotovo uz bok Hrvatskoj, koja je tada bila proglašena reformatorskim liderom u regiji (zauzevši drugo mjesto na svijetu, odmah nakon Egipta). No kao i za Hrvatsku, koja se ove godine nije uspjela plasirati među deset najboljih, razdoblje od lipnja 2007. do lipnja 2008. ni za Makedoniju u smislu reformi nije bilo ni izbliza uspješno. U izvješću “Doing Business 2009” među ostalim prati se uvođenje i provedba reformi usmjerenih na pojednostavljenje poslovnih propisa, jačanje vlasničkih prava, smanjenje poreznog opterećenja, veću dostupnost kredita i smanjenje troškova izvoza i uvoza. U proteklom razdoblju Svjetska je banka pratila kako se u Makedoniji, kojom brzinom i efikasnošću može započeti s biznisom, koliko je vremena potrebno za upis vlasništva, dobivanje kredita i informacija o kreditima, a pratilo se i kreditno rasterećenje te prekogranična trgovina. Prema Svjetskoj banci, kao i većina zemalja regije, Makedonija se popela na ljestvici 181 zemlje prema atraktivnosti poslovnog okruženja što je Svjetska banka “nagradila” 78. mjestom. Ono je, međutim, iako predstavlja napredak u odnosu na prijašnju godinu, i dalje nezadovoljavajuće, posebice s obzirom na činjenicu da je, primjerice Albanija, na istoj ljestvici napredovala za više od 40 mjesta. Ipak, Makedonija se može tješiti činjenicom da se situacija nije bitno pogoršala kao što se, primjerice, dogodilo u Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni i Hercegovini. Iako se reforme u Makedoniji u posljednjem razdoblju nisu strelovito pomicale s mjesta, ta je država napredovala u nekoliko praćenih područja, a u nekima čak i znatno. Za započinjanje novog posla, odnosno pokretanje biznisa, u Makedoniji je danas potrebno bitno kraće vrijeme nego je to bilo potrebno godinu dana prije. Danas je u Makedoniji za započinjanje novoga posla, prema ocjeni Svjetske banke, potrebno poduzeti prosječno sedam radnji, odnosno potrošiti devet radnih dana, što Makedoniju prema brzini otvaranja biznisa smješta na prilično visoko 12 mjesto među praćenim zemljama, posebice s obzirom na činjenicu da se godinu dana prije nalazila na 23. mjestu, odnosno da je u godinu dana napredovala za osam mjesta. Dobre pomake Makedonija je ostvarila i prema mjerilima dostupnosti kredita gdje se sa 51. mjesta popela na 43., te u prekograničnoj trgovini gdje se prema posljednjem izvješću nalazi na 64. mjestu (lani na 76.). Prema dostupnim podacima, danas je u Makedoniji za izvoz roba potrebno prikupiti šest dokumenata te je robu moguće izvesti za 17 dana, dok bi uvoz robe u Makedoniju (isti broj dokumenata) trebao biti dva dana brži. Ubrzanje prekogranične trgovine u prvom se redu može zahvaliti racionalizaciji carinskih tarifa i sustava dozvola te unapređenju carinskih inspekcija, pojednostavljenju carinske procedure i smanjenju broja potrebnih dokumenata.

Napredak je vidljiv i u kategoriji brzine ugovaranja, u kojoj se Makedonija sa 81. popela na 70 mjesto, a pozitivnih pomaka ima i u brzini upisa vlasništva, u čemu se sa 94. mjesta pomakla šest mjesta unaprijed te danas zauzima 88. mjesto. Za upis vlasništva, tvrdi Svjetska banka, u Makedoniji je potrebno obaviti šest radnji, a upis se, prosječno, može očekivati za 66 radnih dana, što je nešto brže nego u ostalim zemljama regije (čiji je prosjek iznad 72 dana). Za dobivanje građevinske dozvole u Makedoniji danas je potrebno obaviti 21 radnju te na sve to skupa potrošiti 198 dana, što, iako predstavlja znatno razdoblje, još nije dramatično s obzirom na činjenicu da je vremenski prosjek u zemljama regije znatno dulji i iznosi čak 257 dana. Ipak, u tom području Makedonija je u odnosu na godinu dana prije na rang-ljestvici svih zemalja (181) pala za jedno mjesto. Slab je napredak, samo za jedno mjesto, ostvaren i u brzini zatvaranja posla, a Makedonija je najlošije rezultate ostvarila u području zaštite ulagača gdje je potonula za četiri mjesta. Svjetska banka uspješnim je ocijenila makedonsko uvođenje novog zakona o zaštiti osobnih podataka, kojim se zajmoprimcima omogućuje da provjere sve informacije u kreditnom registru čime se poboljšava kvaliteta i jamči točnost informacija, a pohvaljeno je i desetpostotno smanjenje poreza na dobit, koje se primjenjuje od 1. siječnja 2008. godine. Uzimajući u obzir sve podatke ipak treba imati na umu da je Svjetska banka, u odnosu na lani, mijenjala metodologiju, ispitivanjem i analizom obuhvativši još tri zemlje, što se odrazilo kroz promjene na ukupnoj rang-listi. Općenito, gospodarski napredak bilježe sve zemlje regije, uključujući Hrvatsku, Sloveniju i Makedoniju, što se vjerojatno dijelom može pripisati činjenici da je riječ o zemljama koje su ili članice Europske unije ili kandidati za pristupanje zajednici europskih zemalja. Od makedonskih susjeda ove je godine najviše iznenadila Albanija, koja se sa 135. mjesta na koje je rangirana u prošlogodišnjem izvješću, ove godine pomakla na čak 86. mjesto. Iako je Makedonija, prema Svjetskoj banci, ostvarila ne posve beznačajan napredak u sektoru zapošljavanja, popevši se sa 130. na 125. mjesto, ipak je i dalje riječ o vrlo slaboj točki makedonske ekonomije.

Slaba zaštita
Jedan od najvećih makedonskih problema i dalje predstavlja slaba zaštita ulagača, zbog čega je na rang-ljestvici Svjetske banke zemlja “skliznula” za četiri mjesta. Stoga ne čudi da se Makedonija nalazi na zadnjem mjestu prema zanimanju ulagača u Europi, koje je analizirala studija renomirane savjetničke kompanije Deloitte. Za ulaganje u Makedoniju, jednako kao i za Moldaviju i Crnu Goru, zanimanje je pokazalo samo 10 posto ulagača istočne Europe, odnosno čak nijedan jedini ulagač iz zapadne Europe. Prema istoj studiji, Češka i Slovačka su najprivlačnije istočnoeuropskim ulagačima, a zapadnoeuropskim najmilija je Poljska. Prema posljednjoj srpanjskoj analizi Instituta za međunarodne ekonomske studije iz Beča, Makedonija je posljednja na listi od 20 država Europe po izravnim stranim ulaganjima. Prema podacima, ta su ulaganja u 2007. iznosila svega 239 milijuna eura, a Institut predviđa da će Makedonija do kraja 2008. godine ostvariti pola milijarde eura, što bi bio najviši iznos od 2001. godine. Institut za 2008. predviđa rast ulaganja samo u Albaniji, Makedoniji, Poljskoj i Rumunjskoj. Poseban problem Makedonije predstavlja inflacija koja je u pojedinim mjesecima 2008. zabilježila čak dvoznamenkasti rast. Narodna banka Makedonije priopćila je da je srpanjska inflacija iznosila 9,5 posto. Ako cijene energenata ne budu rasle i ako ne bude većih poskupljenja, moguće je da godišnja inflacija u prosincu 2008. u odnosu na 2007. bude ispod šest posto, izjavio je nedavno guverner Narodne banke Makedonije Petar Gošev. Na trgovinski deficit, koji je u prvoj polovici ove godine dostigao 1,5 milijardi dolara, utjecat će cijene nafte, a makedonska Narodna banka optimistično najavljuje da će trgovinski deficit u ovoj godini porasti za 5,5 posto.