Ministar financija Republike Makedonije Trajko Slaveski izjavio je početkom godine da će inozemne investicije u tu državu iznositi 282 milijuna eura. Plan je bio da se sljedeće godine povećaju na 329 milijuna eura, dakle za šestinu. No već krajem ožujka vicepremijer Zoran Stavrevski mogao je izjaviti da su stranci u Makedoniju u dva mjeseca uložili oko sto milijuna eura, čime se nastavlja pozitivan trend iz prošle godine. Lani su strane direktne investicije (SDI) u iznosu većem od 240 milijuna eura pripomogle rastu makedonskog BDP-a od 5,1 posto, što je bio najveći rast ekonomije od osamostaljenja te balkanske države čiji je službeni međunarodni naziv Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYRM).

Neznatna ulaganja
U Makedoniji zasad djeluje oko 40 hrvatskih poduzeća – upola manje nego na Kosovu. Prema podacima HNB-a, od 1993. do kraja 2005. godine iz Hrvatske je u Makedoniju uloženo 7,1 milijun eura, što je 0,4 posto izravnih ulaganja u inozemstvo u tom razdoblju. Makedonija je pak u Hrvatsku, u tih 13 godina, uložila deset puta manje, 710.000 eura. U međuvremenu je došlo do većeg interesa hrvatskih investitora, pa je ove godine Ingra za građevinsko poduzeće Mavrovo platila sedam milijuna eura, dakle koliko su sve hrvatske tvrtke u Makedoniju uložile od 1993. do 2005. godine. Ovoga je ljeta Ingra za 2,5 milijuna eura kupila Mavrovo Inženjering, tvrtku koja nije bila vlasnički povezana s Mavrovom. U pokušaju privlačenja stranih investitora lani je vlada Nikole Gruevskog pokrenula kampanju sa sloganom “Ulažite u Makedoniji, novom poslovnom raju u Europi”. Putem plaćenih oglasa u 50 medija u 35 zemalja vlada je nastojala potencijalne partnere upoznati s prednostima poslovanja u Makedoniji: niske porezne stope, registracije poduzeća na jednom mjestu, pristup rastućem tržištu, inflacija od 3,1 posto (u ljeto ove godine narasla na desetak posto) i očekivano priključenje Europskoj uniji (analitičari kažu da se to neće dogoditi prije 2015., što ulagačima i ne treba biti minus). Sređivanje katastra i stanja u pravosuđu također su karta na koju se zaigralo u privlačenju stranoga kapitala, proračun Agencije za strana ulaganja u godinu je dana upetrostručen, a raspisan je i natječaj za 20 savjetnika za plasiranje informacija u inozemstvu glede poslovanja u Makedoniji. Prema “Informaciji o sastavu i rastu inozemnih direktnih investicija u 2005.”, koju je u prosincu 2006. objavila Direkcija za statistiku Narodne banke Makedonije, među prvih deset ulagača sve su članice EU – osim Nizozemskih Antila. Abdylmenaf Bexheti s tetovskoga Sveučilišta jugoistočne Europe za “Poslovni dnevnik” kaže da je Makedonija na dnu liste stranih direktnih investicija (SDI) u regiji. Prema podacima s kojima raspolaže, investicije su iznosile 2,1 milijardu eura zaključno sa 2006. godinom, lani su iznosile 239 milijuna, a u pet mjeseci ove godine 230 milijuna eura. No profesor Bexheti upozorava da se ove godine promijenila metodologija, odnosno da se u strana neposredna ulaganja ubrajaju i preuzimanja inozemnih kredita stranih kompanija koje posluju u Makedoniji, odnosno da se sva njihova lokalna akumulacija prikazuje kao strana investicija. S tom “računskom gimnastikom” direktne investicije dostižu ukupno oko 2,5 milijardi eura, kaže Bexheti.

Oko 50 posto svih investicija dolazi iz tri države. Mađarska je prva sa 20 posto SDI, pri čemu je najveći posao bila prodaja Makedonskog telekoma Matavu. Grčka je sa 16 posto drugi ulagač osobito zahvaljujući NBG-ovu preuzimanju Stopanske banke, Hellenic Petroleumovu rafinerije Okta te Titanovu skopske cementare. Bexheti ističe da se Hrvatska nalazi se na dnu liste SDI u Makedoniju sa oko 30 milijuna eura. “Do ove je godine bila najuspješnija 2006. kada je iz Hrvatske uloženo šest milijuna eura”. Bexhetiju je od malog SDI u Makedoniji značajnije to što je vrlo mali udio ‘greenfield’ investicija – od ukupno 2,5 milijardi samo 745 milijuna eura. “Zasad su navodni rezultati postigli u privlačenju SDI ostvareni u vrlo inferiornoj ekonomskoj poziciji, pa su stranci imali mnogo bolje uvjete nego domaći investitori, od besplatnoga građevinskog zemljišta do petogodišnjih fiskalnih olakšica. Tek je sada vlada počela računati i na domaće investitore koji svoj kapital neformalnim kanalima više odlijevaju izvan zemlje nego što ga aktiviraju u Makedoniji”, tvrdi Bexheti.

Slobodne zone
Inače, Makedonija se nalazi pred investicijskim ciklusom u infrastrukturnu gradnju čime se hrvatskim tvrtkama pruža mogućnost prebacivanja na to tržište, a najavljena je i gradnja autoceste Priština – Skoplje. Ingra i Osijek Koteks dali su najpovoljniju ponudu na natječaju za gradnju autoceste Kumanovo – Tabanovci, dijelu koridora X vrijednom deset milijuna eura. Goran Koevski s Pravnog fakulteta ističe da je “zbog političkih i drugih problema u okruženju i u samoj zemlji Makedonija u vezi sa stranim direktnim investicijama na začelju regije. Gradnjom slobodne ekonomske zone osim skopskog aerodroma šalje se snažan signal o sigurnosti stranih ‘greenfield’ investicija u Makedoniji. Makedonija polako postaje pogodno mjesto za strane investicije. U tu su zonu prvo uložile američke, pa engleske, a sada i francuske kompanije. Procedure za registriranje i započinjanja biznisa u Makedoniji su reducirane na minimum, na samo četiri sata. Koevski kaže kako je ”što se hrvatskih investicija tiče, opća percepcija makedonskih biznismena da je hrvatski turizam izuzetna prilika za plasman makedonskih poljoprivrednih proizvoda, što je uostalom i glavni razlog za Agrokorov interes za ulazak u Makedoniju. Makedonski su poljoprivredni proizvodi kvalitetni relativno jeftini, a i zadovoljavaju europske ekostrandarde. Svakako je moguć i hrvatski interes za plasman makedonskih vina, koja se prodaju kao makedonska ili pod brendom nekog hrvatskih distributera“. Prema informacijama skopskog ministarstva gospodarstva, u Makedoniji imaju pripremljenih 20 potencijalnih projekata iz turizma koji trebaju investitore. ”Svi investicijski projekti za Makedoniju koje je Agrokor najavio započeli su i odvijaju se prema utvrđenom rasporedu”, komentar je Agrokora na upit je li koncern pokrenuo najavljena ulaganja u Makedoniji i u kojoj su ona fazi. S obzirom na odgovor, očekuje se da će hrvatska tvrtka realizirati ulaganja koja bi je u Makedoniji trebala pretvoriti u jednog od najvećih organizatora i otkupljivača poljoprivrednih proizvoda, ali i u jednog od najvećih tamošnjih nacionalnih trgovaca.

Podrška javnosti
Naime, početkom veljače mediji su prenijeli kako koncern Agrokor u Makedoniji kani graditi dva otkupna centra za oko sto tisuća tona poljoprivrednih proizvoda koji će se prodavati u regiji i u Europi te da se cjelokupnom investicijom od 40 milijuna eura planira povećanje proizvodnje povrća pod staklenicima i plastenicima. Osim interesa za mrežu otkupnih stanica za povrće i voće Todorića je, prema riječima Jankulovskog, zanimala i gradnja čak 25 supermarketa. U prilog Agrokorovu širenju u Makedoniji idu i navodi kako je Ivica Todorić u jako dobrim odnosima s makedonskim premijerom Nikolom Gruevskim, s kojim se osim u službenim druži i u privatnim prilikama. Najave prvih ulaganja makedonski mediji dočekali vrlo su pozitivno. Prema iznesenom, gradnja otkupnog centra u Strumici, koji bi s vremenom prerastao u agroburzu, trebala je započeti u svibnju ove godine, a već početkom sljedeće trebalo bi početi s otkupom povrća. Agrokor, rečeno je, namjerava povećavati otkup svake godine i za pet godina doći do količine od 100.000 tona robe. Hrvatski koncern trebao bi zajedno s makedonskom vladom krajem godine početi gradnju otkupnog centra za voće u Rosomanu, u trokutu između Velesa, Prilepa i Kavadaraca. Nekoliko mjeseci poslije, krajem lipnja, Konzum je izvijestio Zagrebačku burzu kako zajedno s društvom Plodovi zemlje-Matijević d.o.o. iz Donjeg Miholjca radi na osnivanju dviju tvrtki, u Srbiji i u Makedoniji – čija će osnovna djelatnost biti organizacija proizvodnje i otkup voća i povrća. Tvrtka u Srbiji poslovat će pod imenom Plodovi zemlje d.o.o. i imat će sjedište u Futogu, dok će u Makedoniji poslovati pod imenom Anska Reka – Nova dooel sa sjedištem u Valandovu. Zasad, međutim, nema signala da je Konzum u Makedoniji krenuo u gradnju novih trgovačkih centara. U prvih osam mjeseci ove godine Atlantic Trade Skopje imao je rast od impresivnih 49 posto. Prije toga je, u pola godine nakon preuzimanja tvrtke tadašnjeg naziva Vičiški commerce, bio zabilježen rast od gotovo 30 posto. To je već dovoljan dokaz da je Atlantic s Vičiškim pogodio dobru metu u distribucijskom biznisu. Preuzimanje je realizirano u srpnju 2007., a za vlasnički iskorak izabran je model povezivanja s tvrtkom koja već nekoliko godina posluje na tom tržištu jer su se vlasnici usuglasili da je to najbolji način da se osnaži distribucija na makedonskom tržištu.

King-ICT, jedna od najvećih IT kompanija u Hrvatskoj, otvorila je u Makedoniji u ožujku ove godine tvrtku iako je zasad obujam poslova zanemariv jer je u sistemskoj integraciji, kako nam je objasnio Ivan Malić, član Uprave za operacije, prodajni ciklus dugačak. Nova tvrtka King-ICT Makedonija, međutim, pomoći će da King-ICT bude vodeći regionalni sistemski integrator. Jednako tako, dodaje Malić, želimo na makedonskom tržištu zauzeti većinu tržišta i postati sistemski integrator broj jedan unatoč standardnoj regionalnoj konkurenciji. Problema u poslovanju, kaže, za sada ne osjećaju. Za razliku od njih, Končar je na makedonskom tržištu još iz vremena bivše države i kontinuirano surađuje s makedonskom Elektroprivredom u održavanju i obnovi električne opreme hidroelektrana koje je izgradio u to vrijeme. Svoje usluge ponudit će u gradnji novih elektrana, ali Renata Godek, direktorica marketinga i informiranja u Končaru, napominje da što se tiče malih hidrocentrala, u Makedoniji su skloniji davanju takvih objekata investitorima u koncesiju, a Končar za sada nije zainteresiran za takav oblik suradnje. U tijeku je realizacija ugovora o modernizaciji lokomotiva vrijednoj 3,2 milijuna eura, a njegovu realizaciju financirat će Europska banka za obnovu i razvoj. Ugovor je potpisan u ožujku ove godine što je isto tako nastavak dobre suradnje s Makedonskim željeznicama za koje su već prije, u 2001. i 2002. godini, modernizirane lokomotive.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Poznati brendovi
Član Uprave Končara Božidar Piller tada je u Skoplju izjavio kako s makedonskim ministrom prometa i veza Milom Janakievskim razgovara i o uključivanju u projekt uvođenja tramvaja u glavni grad. Posljednje tri godine godišnja vrijednost izvoza veća je od 1,5 milijuna eura. Lani je to bilo 1,75 milijuna eura, a najveći udio u izvozu imali su kućanski aparati i mjerni transformatori. Bivši predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac najavio je još lani u proljeće da kompanija seli dio proizvodnje u Makedoniju i da traži makedonsku tvornicu koja bi bila njihov partner i u kojoj bi se izrađivali proizvodi brendirani oznakom Podravka. Planiralo se investirati u Makedoniji, a radna snaga bila bi domaća.

Ukratko

Iskorak Ingre u regiju
Početkom svibnja 2008. Ingra je završila proces preuzimanja makedonske građevinske tvrtke Mavrovo. Nakon provedene javne ponude Ingra posjeduje ukupno 79 posto dionica Mavrova, a za paket od 70 posto kompanije Ingra je izdvojila nešto manje od pet milijuna eura.

Građevinska operativa
S realizacijom toga preuzimanja Ingra je započela vlasničko regionalno širenje. No još značajnije je da s Mavrovom Ingra prvi put u svoj sastav uključuje građevinsku operativu. Mavrovo je inače jedna od najvećih makedonskih građevinskih kompanija, s tradicijom od 1947. u visokogradnji i niskogradnji.

Prihod od 30 milijuna eura
Mavrovo zapošljava oko 1100 ljudi, promet u 2007. iznosio je oko 30 milijuna eura. Ukupna aktiva vrijedna im je oko 100 milijuna eura. Osim u Makedoniji tvrtka radi u Rusiji, Ukrajini i Bugarskoj te još nekim tržištima, a Ingra s Mavrovom kani ići i na tržišta na kojima planira nove projekte. (S. V. Sardelić)