Sustav izravnih plaćanja (potpora) poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj znatno se razlikuje od modela koji primjenjuje Europska unija. Sva izravna plaćanja komercijalnim gospodarstvima u RH vezana su uz proizvodnju (131 vrsta potpora), dok EU provodi model jedinstvenih plaćanja po površini. U pregovaračkim stajalištima za Poglavlje 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj), poslanim u Bruxelles, konstatira se ta razlika uz najavu da će Hrvatska sustav potpora do 2011. prilagoditi modelu EU. Upravo stoga, stoji u stajalištima, do kraja 2008. bit će usvojen zakon o potporama u poljoprivredi koji će utvrditi i način i tijek prilagodbe.

Ravnomjerna raspodjela
Novi zakon mora osigurati ravnomjerniju raspodjelu potpora između malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava u odnosu na velike tvrtke. Zbog ekonomije obujma veliki imaju niz prednosti, smatra Bruxelles. Hrvatska će morati uzeti praksu EU i uvesti nekoliko modulacijskih stopa. Obvezala se u stajalištima da će kroz primjenu degresivnih stopa od 2008. do 2011. godišnje u ruralni razvoj preusmjeriti najmanje pet posto iznosa “moduliranih” potpora. EU-25 je u razdoblju 2005./2006. za potpore u rasponu 5000-100.000 eura iz ukupna iznosa dao 70,1 posto sredstava, a Hrvatska 45,9 posto. Na potpore veće od 100.000 eura u EU-25 otpada 14,4 posto ukupna iznosa, dok Hrvatska izdvaja 25,7 posto. Znatnija ulaganja u ruralni razvoj Hrvatska je realizirala 2005., utrošivši 101 milijun, 2006. za tu je svrhu izdvojeno 150, a lani 238 milijuna kuna, izvješćuje RH Bruxelles u stajalištima. Međutim, ta su sredstva namaknuta ne modulacijom visokih potpora, nego iz drugih izvora iako je aktualni Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi (iz 2004.) uveo obvezu (čl. 13.) da se od 1. siječnja 2005. svim poljoprivrednim gospodarstvima koja godišnje dobiju više od 78.000 kuna obračunava degresivna stopa od četiri posto i ta sredstva usmjere u razvoj ruralnih područja.

Oprečni iznosi
U tri godine isplaćeno je 7,5 milijardi kuna potpora u poljoprivredi. Da je zakon proveden, u bolji standard sela moglo se uložiti još oko 300 milijuna kuna. Pod pritiskom medija ministar Božidar Pankretić objavio je listu 250 korisnika najvećih potpora kojima je lani isplaćeno 2,34 milijarde kuna. S primjenom zakona bez četiri posto ostao bi, primjerice, Todorić u Belju i PIK-u Vinkovci, Moralić u Kutjevu, Pipunić u Žitu i Novom Agraru, kao i Vupik, PP Orahovica, Diba te PZ Osatina i PPK Valpovo. Proizlazi da je deset prvoplasiranih (dobili 250 mil./kn) na listi potpora 2007. zapravo protuzakonito primilo 9,9 milijuna kuna, koje nisu otišle u razvoj sela nego privatnim tvrtkama. Josip Friščić, predsjednik HSS-a, u izjavi za Poslovni dnevnik potvrđuje da su elementi novog zakona među koalicijskim partnerima manje-više usuglašeni osim razreda kojima će biti limitirana visina potpora. Otkriva kako se kao gornje granice spominju zapravo dva oprečna iznosa – 100.000, odnosno milijun eura.

Mogućih 200 milijuna eura godišnje

Koristi li OECD definiciju ruralnosti (150 stanovnika/km2), izvješćuje Hrvatska EU u stajalištima, 91,6 posto državnog prostora u ruralnoj je kategoriji. Od 6751 naselja 6001 je u ruralnom prostoru gdje živi 2,1 mil. Hrvata. Po neslužbenim procjenama za investicije u ta područja Hrvatska bi godišnje mogla dobiti oko 200 milijuna eura.