Na 70.000 četvornih metara Zagrebačkog velesajma ovih dana predstavlja se 600 izlagača iz 30 država na “najvećem autosalonu istočno od Ženeve” koji će pohoditi više od 200.000 posjetitelja. Ovi podaci dovoljno govore o tome koliko su Hrvati zaluđeni novim automobilima na koje svake godine potroše više od 1,5 milijardi USD.
Tržište se već duže vrijeme stabiliziralo na 70.000 prodanih novih komada na godinu. Krajem 2005. bilo je registrirano ukupno 1,828.084 vozila, od čega 1,385.699 otpada na osobne automobile.

Skuplje gorivo
Iako je drastično povećanje cijena goriva sredinom 2005. smanjilo prodaju automobila, na kraju godine ipak je zabilježen rast prodaje od 1,5 posto u odnosu na 2004. Prodaja novih automobila u Hrvatskoj u 2005. dosegnula je brojku od 70.541, a kako ih je godinu prije prodano 69.598, rast prodaje novih osobnih vozila je oko 1,5 posto. Riječ je podacima specijalizirane agencije Promocija plus. U agenciji podsjećaju da prvi dio godine nije mogao naslutiti da će broj prodanih auta premašiti 70.000, jer je u prvih šest mjeseci zabilježen pad prodaje od tri posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Najveći skok prodaje bio je na tržištu novih lakih komercijalnih vozila, kojih je prodano 16,4 posto više, te je na kraju godine dostigao oko 7700 komada. Rast cijena goriva i liberalizacija financiranja prodaje vozila najviše su, naglašavaju stručnjaci, utjecali na rezultate prodaje. Pritom su poskupljenje naftnih derivata i psihoza mininaftne krize imali negativan učinak na prodaju vozila u prvom dijelu godine, ali je liberalizacija financiranja, odnosno kupnje poništila te utjecaje i oživjela tržište kako se bližio kraj godine. Financiranje kupnje automobila leasingom i kreditom znatno je pojednostavljeno. Posljedica toga je veći rast potražnje za financiranjem kupnje automobila i u konačnici povećanje prodaje. Stručnjaci važnim za rast tržišta procjenjuju i nastavak komercijalnih akcija s brojnim financijskim popustima i darovima koji imaju znatnu financijsku težinu poput polica osiguranja, besplatnog goriva i slično.

Mazda kao gubitnik
Tržišni vrh na hrvatskom tržištu automobila prošle je godine vrlo sličan predlanjskom, kao uostalom i prethodnih pet godina, lideri na tržištu su Opel i Renault. Marka s najvećim rastom prodaje je Suzuki koji je povećao svoju prodaju za više od sedam puta. Prema podacima za prvih jedanaest mjeseci u Hrvatskoj je prodano 351 vozila te marke, a u istom razdoblju 2004. godine 47. Velik skok zabilježila i Dacia s predlanjskih 382 na 966 vozila u 2005. S druge strane, značajniji padovi u prodaji zabilježeni su kod Rovera, Chryslera, Fiata, Mazde i Jaguara. Prodaja tih marki pala je za više od 15 posto. Hrvatsko tržište je i u 2005. ostalo većinsko tržište malih vozila i vozila niže srednje klase. Ta dva segmenta čine tri četvrtine ukupne prodaje vozila. To su vozila u cjenovnom razredu između deset i petnaest tisuća eura. Visoka cijena goriva glavni je razlog što je gotovo izjednačen udio dizelskih i benzinskih motora u kupljenim automobilima. Da se navike mijenjaju, pokazuje da je, primjerice, prije desetak godina udio “dizelaša” bio samo desetak posto. Ove je godine taj segment dosegnuo 46,5 posto udjela, a u visokim klasama penje se i na 80 posto.

Srebrno i sivo
Prema snazi motora na našem tržištu novih vozila dominiraju vozila između 40 i 80 kW te između 1200 i 1600 kubičnih centimetara. Srebrni i sivi automobili su najčešći izbor kupaca novih automobila u Hrvatskoj koje bira četiri od deset novih vlasnika. Tijekom veljače 2006. u Hrvatskoj je prodano 5606 novih putničkih automobila, 744 manje nego u siječnju, a tržišni lider ponovo je Opel nakon što je to mjesto u siječnju imao Renault. Opel je, prema podacima MUP-a koje prenosi agencija Promocija Plus, u Hrvatskoj tijekom veljače prodao 782 automobila, a Renault ih je prodao 576. U ukupnom poretku za 2006. godinu u prva dva mjeseca vodi Renault s 1661 prodanim automobilom, a Opel je drugi s 1634 prodana primjerka. Tržišni udio Renaulta u prva dva mjeseca 2006. na tržištu novih putničkih automobila u Hrvatskoj je 13,89 posto, a Opela 13,67 posto. Volkswagen je treći s 1168 prodanih vozila, Peugeot je prodao 1013, a Citroën 951 automobil. Među modelima primat je i u veljači zadržala Opel Astra: prodano je 460 komada toga modela.

Auto u supermarketu 25 posto jeftiniji

Belgijski lanac supermarketa Colruyt počeo je nedavno s prodajom automobila u 20 od svojih 150 supermarketa, i to po cijenama koje su 25 posto niže nego kod regularnih dilera automobila. Prema podacima s interneta, riječ je prodaji koju su omogućili novi zakoni koji oduzimaju monopol zastupnicima i ovlaštenim uvoznicima. Colruyt, naime, svoje automobile ne nabavlja od ovlaštenih uvoznika, već ih sam uvozi iz južne Europe. U nas bi se tako nešto smatralo sivim uvozom na granici sa zakonom. Trenutno su u ponudi samo Alfa 156, Ford Fiesta i Daewoo Tacuma, a ako se prodaja pokaže dobrom, ponuda će biti proširena. Prodaja automobila u supermarketima nije novost jer su u Njemačkoj već brojni supermarketi pokušali nešto slično, a čak je i KIA dio svoje prodaje zbog nedostatka salona službeno preusmjerila na supermarkete. Ipak, nijedan od tih pokušaja nije uspio jer su im se ispriječili zakoni i uvoznici, što novim zakonima EU-a više neće biti moguće.

Aquapark

Zašto su Aquaglide aquaparkovi najbolje usklađeni s novim smjernicama hrvatskog turizma

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome