Iako egzistira po nerealnim, visokofabriciranim vrijednostima koje se ističu pri prodaji neke nekretnine, to je uz poskupljenje bankovog kapitala ovog proljeća rezultiralo kolapsom u prometu nekretnina na tržištu koji je u tom razdoblju zabilježio drastičan pad za čak 60 do 70 posto, ističe u razgovoru za Poslovni dnevnik Luka Topić, vlasnik agencije za promet nekretninama Delfin iz Malog Lošinja, koji je u poslovanju uočio taj podatak.

Pad prometa
Pad nekretninskog prometa jednako uočava struka kada su u pitanju kvarnerski otoci, ali i, kako ističu naši izvori koje smo kontaktirali, i Zagreb gdje je vidljivo da je došlo do promjene trenda kada su u pitanju stanovi; prevelika produkcija donedavno unosnog posla, stanogradnje, došla je do točke razvoja suprotnog trenda, u kojem je ponuda nekretnina nadjačala potražnju. Iva Rukavina iz zagrebačke agencije za promet nekretninama Zitan, potvrdivši tu tezu nastavlja kako bi sukladno realnim tržišnim okvirima trebalo uslijediti i formalno korigiranje, odnosno snižavanje prodajnih cijena. “Sniženje bi kroz vrijeme trebalo dovesti i do raslojavanja cijena”, tumači Rukavina, objasnivši da se cijene za sada ne korigiraju u odnosu na potražnju, ali izostaje i raslojavanje cijene nekretnina prema relevantnim kriterijima, poput starosti nekretnine, opremljenosti, poziciji te ostalim uvjetima.

Bez pada cijena
“U Zagrebu kupci preferiraju kupnju u novogradnjama jer su cijene po metru četvornom slične onima u starogradnji”, kazala je Rukavina. Luka Topić iz lošinjske agencije Delfin ističe da će tržište samo regulirati opstanak pojedinih agencija, odnosno njihovu propast. “Previše je u nekretninskom biznisu špekulanata koji su željeli na brzinu zaraditi; investitori tako ne žele smanjiti cijene koje su istaknuli prije recesije, a uvjeti na tržištu su se promijenili. Nerealno je da primjerice prehrambena industrija snižava cijene, a tržište nekretnina ne”, nastavlja Topić, primijetivši kako su Rabljani već snizili cijene nekretnina te da će pad cijena morati uslijediti i na ostalim otocima. Dodaje da su zbog nerealnosti smiješne procjene da će cijene nekretnina još rasti. Objašnjava da su njihovi partneri iz austrijskih i njemačkih agencija zbog nedostatka “živog novca” i poskupjelih kredita morali sniziti cijene nekretnina za 20 do 30 posto od prvobitno istaknute vrijednosti. Topić primjećuje da je puno manje klijenata koji su spremni platiti nekretninu po traženom iznosu vlasnika, te da se ugovori, oni rijetki koji se sada sklope, definiraju za 20-30 posto, a nerijetko i po 50 posto nižoj cijeni. Topićeva agencija u četiri godine nije prodala nijednu nekretninu strancima. Kuće na otocima kupuju Hrvati, a strancima su, kaže on, tražene cijene preskupe. Jeftinije nekretnine im ne odgovaraju jer su dalje od obale. Priznaje da su cijene prenapuhane, čemu je uzok i okruženje jer se prodavatelji ravnaju po cijenama po kojima Rusi kupuju vile u Opatiji ili Dubrovniku.

Cijene variraju od otoka do otoka

U pregledu istaknutih cijena kuća po kvarnerskim otocima Krku, Rabu, Cresu i Lošinju vidljivo je da su nekretnine za prodaju najrjeđe na otoku Lošinju, a najjeftinije na otoku Rabu. Kuće za prodaju na Lošinju spadaju mahom u red povijesnih građevina pa i tražena cijena doseže iznos od 770.000 eura za zgradu staru više stotina godina u Osoru. “Lošinj je izbjegao apartmanizaciju, pa su nekretnine za prodaju rijetke”, ističe Topić. Cijene kuća na otoku Cresu variraju. Primjerice, kuća na obali u gradu s vlastitom lučicom prodaje se za 1,4 milijuna eura. Još se mogu u unutrašnjosti otoka, kilometar i pol od mora, pronaći kuće po cijeni od 140.000 do 150.000 eura, ali je takvih nekretnina malo. Urbanizirani Krk, povezan mostom s kopnom, uglavnom je najzanimljiviji kupcima. Cijene kuća kreću se od pola milijuna eura pa do 200.000 eura.