Porast potrošnje za lijekove na recept, nakon što se u posljednjih nekoliko godina uspio zadržavati između dva i tri posto, u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na lanjsko razdoblje dosegnuo je alarmantnih sedam posto. Kako doznaje Poslovni dnevnik iz izvora bliskih Ministarstvu zdravstva, ekipa ministra Darka Milinovića upravo razmatra uzroke povećane potrošnje, kao i eventualne mjere kojima će se u sljedećem razdoblju dodatno srezati troškovi za lijekove. Naš izvor pojašnjava kako je moguće da su povećanu potrošnju novca namijenjenog lijekovima na recept izazvali novi citostatici koji su stavljeni na osnovnu listu lijekova. Većina naših sugovornika međutim tvrdi da je uzrok u povećoj skupini lijekova koja je na A listu politikom “nezamjeranja” dospjela uoči parlamentarnih izbora i stoga povećanje potrošnje zapravo i nije nikakvo iznenađenje. Štoviše, ukoliko se nastavi s aktualnom politikom sastavljanja lista lijekova potrošnja će i dalje rasti, upozoravaju analitičari.

Kresanje troškova
Osnovna nakana uvođenja dvije liste lijekova, po uzoru na primjere iz razvijenih zemalja, bilo je kresanje troškova uz istodobno zadržavanje prava pacijenata na lijek. Na osnovnoj listi trebali su se nalaziti esencijalni lijekovi za sve bolesti, u najvećoj mjeri jeftine generičke inačice originalnih zaštićenih lijekova, a dopunska lista sadržavala bi skuplje, uglavnom originalne lijekove koji su još pod patentom, a osiguranici bi za njih trebali nadoplatiti razliku od cijene njihove generičke inačice. Tendencija takve politike je proširivanje dopunske liste novim lijekovima, te eventualno smanjivanje osnovne liste, no u Hrvatskoj je situacija obratna. Hrvatska ima najširu osnovnu listu lijekova u okruženju, tvrde naši sugovornici bliski Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, i uz takvu praksu zaustavljanje porasta potrošnje može biti tek iluzija. Istodobno, na osnovnoj listi i dalje se nalazi impresivan broj originalnih lijekova koji su po prirodi skuplji od generičkih, iako za njih na listi postoje generičke inačice. Samo za snižavanje masnoće u krvi, a radi se o jednom od najprodavanijih lijekova koji se uzima duže vrijeme, na osnovnoj se listi nalazi čak 16 lijekova u 57 oblika, od čak 12 proizvođača.

Neisplativi lijekovi
Na osnovnoj listi nalazi se pet lijekova u petnaest oblika lijekova za snižavanje tlaka, devet anksiolitika od sedam proizvođača te čak 19 antidepresiva, s tim da se radi također o lijekovima koji su među najprodavanijima. Analitičari upozoravaju da su prilikom formiranja dvije liste lijekova i uvođenja referentnih cijena proizvođači originalnih lijekova pristali sniziti cijene svojih lijekova kako bi dospjeli na osnovnu listu. Time je, kažu naši izvori, na listu dospio prevelik broj originalnih lijekova na štetu generičkih, ali i proračuna. Novi i moderniji, ali time i skuplji lijekovi, pacijentima su privlačniji od starih generika iako su ovi jednako učinkoviti, a ako su na osnovnoj listi nema zapreke da ih se propisuje. Time se ruši i cijena generika, a iako to nitko u branši neće reći naglas, farmaceutskoj industriji se prejeftine lijekove jednostavno ne isplati proizvoditi i oni se gase. Dugoročno, što se više jeftinih lijekova ugasi, veća je šteta za proračun. Iako to nikad nije potvrđeno, bar nekoliko od dvadesetak Plivinih lijekova koji su preklani privremeno ukinuti ugasilo se zauvijek upravo zbog toga što su prejeftini da bi ih se isplatilo proizvoditi.