EN DE

Angeli Merkel nije sporan baltički plinovod

Autor: Poslovni.hr
28. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Zategnuti odnosi Moskve i Zapada zbog sukoba u Južnoj Osetiji neće uticati na gradnju plinovoda ispod Baltičkog mora.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

To je izjavila njemačka kancelarka Angela Merkel, navodeći kako je plinovod kojim će se ruski plin dopremati u Njemačku strateški europski projekt. Njemačka agencija DPA podsjeća kako su neke sjevernoeuropske države pokazivale rezerve u odnosu na plinovod postavljajući pitanje energetske sigurnosti i ekološke pouzdanosti takvog projekta. Poljska pak izražava zabrinutost jer je plinovod zaobilazi, dok su Estonija, Letonija i Litva u prvi plan stavljale zabrinutost za energetsku sigurnost, a Švedska za moguće štete za životni okoliš. Gradnja na kopnenom ruskom dijelu plinovoda već je počela, dok se očekuje početak radova na dionici ispod Baltika dugoj više od 1000 kilometara. Kako smo pisali, Rusija je uspjela pridobiti još jednog lobista za projekt plinovoda Sjeverni tok iz redova bivših predsjednika europskih vlada: nakon bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera mjesto konzultanta u kompaniji Nord Stream dobio je bivši finski premijer Paavo Lipponen. Lipponen bi trebalo ubrzati dobivanje dozvola za gradnju sjeverno-europskog plinovoda ispod Baltičkog mora u ekonomskoj zoni Finske i drugih skandinavskih zemalja.
(dpa)

Zategnuti odnosi Moskve i Zapada zbog sukoba u Južnoj Osetiji neće uticati na gradnju plinovoda ispod Baltičkog mora.

To je izjavila njemačka kancelarka Angela Merkel, navodeći kako je plinovod kojim će se ruski plin dopremati u Njemačku strateški europski projekt. Njemačka agencija DPA podsjeća kako su neke sjevernoeuropske države pokazivale rezerve u odnosu na plinovod postavljajući pitanje energetske sigurnosti i ekološke pouzdanosti takvog projekta. Poljska pak izražava zabrinutost jer je plinovod zaobilazi, dok su Estonija, Letonija i Litva u prvi plan stavljale zabrinutost za energetsku sigurnost, a Švedska za moguće štete za životni okoliš. Gradnja na kopnenom ruskom dijelu plinovoda već je počela, dok se očekuje početak radova na dionici ispod Baltika dugoj više od 1000 kilometara. Kako smo pisali, Rusija je uspjela pridobiti još jednog lobista za projekt plinovoda Sjeverni tok iz redova bivših predsjednika europskih vlada: nakon bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera mjesto konzultanta u kompaniji Nord Stream dobio je bivši finski premijer Paavo Lipponen. Lipponen bi trebalo ubrzati dobivanje dozvola za gradnju sjeverno-europskog plinovoda ispod Baltičkog mora u ekonomskoj zoni Finske i drugih skandinavskih zemalja.
(dpa)

Autor: Poslovni.hr
28. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close