Samo 20 dana nakon što su direktori nekoliko sarajevskih kompanija Šipad Komerca, Energoinvesta i Agrokomerca pozvali vlasti Srbije da obustave prodaju imovine tvrtki iz BiH u toj državi i time prestanu kršiti međunarodni Sporazum o sukcesiji čiji je potpisnik i Srbija, iz Beograda je stigao (neslužbeni) odgovor – rasprodaja će biti nastavljena!

Podsjetimo, poziv je upućen nakon što je obavljena prva prodaja 26. lipnja kada je prodano 15 objekata. Prodaja imovine bh. tvrtki u Srbiji pokrenuta je na temelju uredbe koju je donijela vlada Vojislava Koštunice u tehničkom mandatu. Ignorirajući diplomatsku notu koju je Beogradu uputilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH srbijanske vlasti odlučile su do kraja kolovoza održati još jednu aukciju na kojoj će ponuditi na prodaju imovinu još 50 poduzeća iz država nastalih raspadom Jugoslavije, uključujući i BiH. Ekonomski analitičar i savjetnik za ekonomska pitanja u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Duljko Hasić, tvrdi da Srbija namjerava rasprodati imovinu svih 150 poduzeća, a samo od BiH će na taj način oteti dvije milijarde eura. “Riječ je o 150 poslovnih i skladišnih prostora i salona diljem Srbije na najatraktivnijim lokacijama. Knjigovodstvena vrijednost je između 1,8 i dvije milijarde eura”, izjavio je Hasić sarajevskim medijima. On očekuje mnogo agresivniju diplomatsku akciju bh. vlasti. “Ne vidim zašto Predsjedništvo ne bi pokrenulo cijelu lavinu reakcije prema EU, Vijeću Europe, Sudu u Strassbourgu radi zaštite bh. imovine. Tu bjesomučnu pljačku trebalo bi zaustaviti na svaki mogući način”, kaže Hasić. Dodaje da ponašanje srbijanskih vlasti izaziva frustracije kod bh. poduzeća, koja razmišljaju da povuku rigorozan potez, namirenja preko imovine srpskih poduzeća koja su ulagala ili kupila tvrtke u BiH. “To ne bi bilo dobro, ali u ovom očaju može se lako dogoditi da se blokira imovina srpskih tvrtki”, upozorava Hasić. BiH je do sada samo uputila diplomatsku notu na koju još nije stigao odgovor. Srbijanska vlada formirala je povjerenstvo koje bi trebala analizirati situaciju i predložiti rješenje. Prema podacima koji su objavljeni na web stranici Agencije za privatizaciju u Srbiji, na aukcijama u kolovozu i rujnu zakazana je prodaja tvrtke Unis Rent a car s poslovnim prostorom u Ulici cara Dušana u Beogradu, Feroelektro s poslovnim prostorom u Ulici Uzun Mirkovoj 5, Šipad export-import s uredskim prostorom u Ulici kneza Miloša, Unis Tours Trade s poslovnim prostorom na Bulevaru kralja Aleksandra 54.

Šipad komerc ima poslovnu zgradu u Novom Beogradu, maloprodaju i skladište u Nišu i Kraljevu, salon namještaja u Beogradu, poslovne prostore u Beogradu, Novom Sadu i Užicu te lokal u Zemunu. BNT Holding uskoro će ostati bez prostora vrijednog 400.000 eura, a slično je i s određenim objektima Ključa, Hidrogradnje, dok poduzeća poput Agrokomerca, Šipada ili Svjetolsti raspolažu s milijunski vrijednim objektima. Ogorčenost bosanskohercegovačkih gospodarstvenika postupcima srbijanskih vlasti pojačava činjenica da su vlasti u BiH vratile imovinu srpskih tvrtki u ovoj zemlji. “Uglavnom su te imovinske poslove završavale općine, ali ni u njima se ne mogu naći precizni podaci o povratu imovine. Sasvim je izvjesno da je tom brzom procesu uvođenja u posjed vlasnika iz Srbije doprinio i velik pritisak međunarodne zajednice u implementaciji imovinskih propisa tako da se nitko od bh. političara nije želio naći na nekoj crnoj listi međunarodne zajednice”, kaže direktor Agencije za privatizaciju u FBiH Enes Ganić. Kako je sve glatko funkcioniralo, svjedoče i primjeri odluka vlade FBiH, koja je kao drugostupanjski organ prihvaćala žalbe srpskih tvrtki Fruška Gora i Vatrosprem za poslovne prostore u Tuzli ili, pak, poduzeća Prvi maj za prostor u Zenici. Vraćena je i sva imovina Robnih kuća Beograd, Jugodrva, Simpa, Genexa, a u RS problem sa srpskom imovinom nije ni postojao.

Ganić: Neizvjesne protumjere

“Koliko sam upoznat, ne postoji nijedan slučaj koji nije riješen u skladu s propisima te Sporazumom o sukcesiji imovine bivše SFRJ, koji je obvezujući za sve, ali ga je svojim potezima prekršila Srbija. Je li sada uopće moguće privremeno odgovoriti protumjerom jer je srpska imovina uglavnom vraćena, a kako bismo zaštitili interese naših tvrtki, otvoreno je pitanje”, kaže direktor Agencije za privatizaciju FBiH Enes Ganić.