Hrvatska kućanstva na razdoblje od sljedećih godinu dana ne gledaju s optimizmom. Čak 44 posto ispitanika misli da ih je, u odnosu na prije godinu dana, već pogodilo pogoršanje financijske situacije, devet posto ocjenjuje da živi malo bolje dok samo četiri posto ocjenjuje da živi znatno bolje.

Daljnje pogoršanje standarda u narednih godinu dana očekuje 38 posto Hrvata, a samo tri posto nada se značajno boljem životu. Spomenute ocjene iznosi najnovije istraživanje GfK barometra, provedeno na temu o potrošačkoj klimi. Probleme slične hrvatskim kućanstvima kroz idućih 12 mjeseci očekuju i Bugari, njih 40 posto uvjereno je u novi pad standarda za razliku od Čeha (25 posto) i Poljaka (15 posto) gdje je optimizam nešto izraženiji. Komentirajući kretanje cijena 78 posto Hrvata tvrdi da je unatrag godinu dana zabilježen njihov značajan rast, a samo jedan posto misli da su ovogodišnje cijene gotovo iste kao i lani. Ispitanici u Hrvatskoj, ne nadaju se pojeftinjenju. Da će se tijekom sljedećih 12 mjeseci dogoditi novi skok cijena uvjerena je gotovo polovica hrvatskih građana, dok tu ocjenu podržava 33 posto Bugara, 14 posto Čeha i samo 13 posto Poljaka. I aktualna slika opće financijske situacije daleko je od ružičastih tonova. Prema podacima koje iznosi GfK oko 33 posto Hrvata jedva spaja kraj s krajem dok 15 posto ili troši dosadašnju ušteđevinu (6%) ili se zadužuje (9%) da bi pokrilo troškove svoga kućanstva. Međutim, Hrvatima možda i nije tako loše jer, 63 posto poljskih obitelji te 66 posto bugarskih s raspoloživim kućnim proračunom jedva pokriva troškove. Česi stoje gotovo jednako Hrvatima, za kategoriju ‘spajanja kraja s krajem’ izjasnilo se u istraživanju 35 posto ispitanika.

I u spomenute tri države kućanstva su sklonija kreditnom zaduživanju nego trošenju ušteđevine. Kada je pak riječ o štednji istraživanje GfK-a (ne)očekivano ilustrira da su Hrvati u toj kategoriji prvoplasirani, premda s nevelikim postotkom. Naime, devet posto hrvatskih kućanstava znatno štedi, slijede ih Česi gdje je šest posto kućanstava potvrdilo štednju u značajnijim iznosima dok se samo po jedan posto bugarskih i poljskih obitelji svrstalo u tu kategoriju. Najveće štediše među hrvatskim građanima su Dalmatinci (61 posto) dok su kućanstva koja za svakodneve potrebe troše postojeću ušteđevinu ili se zbog toga zadužuju najbrojnija u Slavoniji.