Europske banke vjerojatno će trebati 141 milijardu dolara dodatnog kapitala kako bi nadoknadile izgubljena sredstva zbog američke krize drugorazrednih hipotekarnih kredita koju je pak uzrokovalo tržište zajmova, pokazuju podaci Goldman Sachsa. Isto tako Europske su banke do sada od ulagača prikupile 115 milijardi dolara dodatnog kapitala nakon otpisanih 134 milijarde dolara, kazao je analitičar Goldmana Christoffer Malmer. Kako bi banke povisile vlastito mjerilo financijske snage za 9 posto (Tier 1 capital), morat će tražiti dodatnih 90,2 milijarde dolara, a “pritisci regulatora i snažan zaokret u europskom kreditnom ciklusu dva su temeljna razloga za zabrinutost”, rekli su analitičari Goldmana.

Utjecaj krize
Europske banke koje Goldman Sachs prati od početka prošle godine, kada je počela kreditna kriza, izgubile su 900 milijardi dolara tržišne vrijednosti. Čelnica odjela za globalna tržišta pri Deutsche banci Anschu Jain prošli je tjedan izjavila da europske banke zaostaju za američkim kolegama u prikupljanju dodatnog kapitala. Dionice su na svjetskim financijskim tržištima ove godine zabilježile pad koji je uzrokovao 11 bilijuna dolara gubitka na tržištima kapitala, a gubici zbog kreditne krize, divljanja cijena nafte i sve veće inflacije prisilili su čelne ljude banaka da podignu troškove kredita. Uz prikupljanje dodatnog kapitala od različitih investitora neke su banke prisiljene prodavati pojedine sektore svog poslovanja. Deutsche Post AG će vjerojatno imati problema u prodaji svog bankarskog sektora Deutsche Postbanka jer ponuđači ne žele ponuditi cijenu koju banka očekuje, prenosi njemački Wirtschaftswoche, pozivajući se na neimenovane dužnosnike ministarstva financija. Naime, Deutsche Post traži najmanje 16 milijardi dolara za najveću njemačku banku za male potrošače, kaže izvor blizak događaju, što je mnogo više od ponuđenih 12,5 i 14,1 milijardu dolara, prenosi njemački magazin. Isto tako španjolski Banco Santander i Lloyds TSB Group zainteresirani su za akviziciju Deutsche Postbanke, dok Deutsche banka za akviziciju ne želi izdvojiti više od 15,7 milijardi dolara, a Commerzbank AG ispao je iz utrke za bankara iz Bonna. Bez obzira na ponude Deutsche Post se koleba hoće li prodati taj sektor bankarstva koji ipak osigurava stabilne prihode unatoč pritisku cijena nafte na logistiku. Unatoč financijskim problemima bankarskog sektora u Europi pojedine banke prionule su dodatnim akvizicijama. Deutsche banka je posljednja njemačka banka koja je još u “utrci” za akviziciju kreditnog sektora Citigroupa za male potrošače, prenosi njemački Bild, ne imenujući svoje izvore.

Previranja na tržištu
Francuska grupa Credit Mutuel i španjolski Banko Santander još nisu odustali od akvizicije Citibank Privatkunden AG koji ima oko 3,3 milijuna klijenata u Njemačkoj, piše Bild, ističući kako za kupnju te banke nema povlaštenih ponuđača. No pojedine banke su zbog povećanih troškova prionule na drukčije načine konsolidiranja financija a da nije prodaja. Najveća talijanska banka UniCredit planira otpustiti mnogo više radnika grupe HVB nego što je to prethodno najavljeno, prenosi list Euro am Sontag, ne otkrivajući izvor informacije. Kompanija planira ukinuti oko 2500 radnih mjesta u tom sektoru poslovanja umjesto najavljenih 2000, ističe se u listu, a UniCredit planira do listopada ove godine prezentirati koncept na koji način će se ukidati ta radna mjesta. Podsjetimo, zbog sveopće svjetske krize zapadne banke od početka 2007. godine otpisale su ukupno 390 milijardi dolara, dok su samo europske banke zbog krize otpisale 200 milijardi dolara. Isto tako američke banke također traže dodatan kapital u iznosu od 65 milijardi dolara kako bi lakše izašle na kraj s velikim gubicima.

Merrill Lynch želi prodati udio

Merrill Lynch pregovara s Bloombergom radi prodaje 6 milijardi dolara vrijednog udjela u toj financijsko-medijskoj kompaniji zbog prikupljanja svježeg kapitala kako bi se konsolidirala bilanca te američke banke. Ako je vjerovati izvorima s Wall Streeta, pregovori s njujorškim gradonačelnikom Michaelom Bloombergom, koji je osnovao kompaniju 1981. godine, još su u početnoj fazi. Najveće svjetske banke su zbog produbljivanja kreditne krize prisiljene prodati stotine milijardi dolara vrijedne imovine kako bi se domogle svježeg kapitala i konsolidirale poslovanje.