Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u razdoblju od početka 2006. do listopada 2007. ostvario je gubitak od 302 milijuna kuna. Prema izvješću FZOEU-a za razdoblje od početka 2006. do listopada 2007., od naknada koje plaćaju proizvođači i uvoznici ambalaže Fond je ostvario prihod od 875,09 milijuna kuna. Istodobno je za pokrivanje troškova sustava gospodarenja ambalažnim otpadom Fond isplatio 1,18 milijardi kuna. No treba računati s tim da je državi stvoren i veći gubitak jer izvješće ne obuhvaća posljednja dva mjeseca 2007. godine.

Očišćena Hrvatska
Nije planirano negativno poslovanje Fonda u sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom uspostavljenim Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu ministrice zaštite okoliša Marine Matulović-Dropulić. Posebno je iznenađenje rastući gubitak u 2007. do kojeg dolazi nakon što je de facto od starih boca očišćena cijela Hrvatska. Od navedenih 302,72 milijuna kuna 120 milijuna kuna odnosi se na 2006. kada je prikupljena i zbrinuta i stara ambalaža za koju nitko nije platio nikakve naknade, a 182,72 milijuna kuna gubitka u deset mjeseci 2007. predstavlja porast za 50 posto. Postavlja se pitanje kako je Fond mogao postići takav gubitak kad obveznici plaćaju naknade za svu ambalažu koju su plasirali na tržište Hrvatske, a Fond ima izdatke za odlaganje samo ambalaže od pića i napitaka koja čini svega oko 25 posto od ukupnog ambalažnog otpada. Do zaključenja broja nismo uspjeli dobiti službeno objašnjenje državnog tajnika Nikole Ružinskog. Prihod Fonda veći je od rashoda za otpadne gume, vozila, ulja baterije i akumulatore, a jedino je kod ambalažnog otpada vidljiv puno veći rashod od prihoda tako da su sredstva za druge vrste otpada iskorištena za pokrivanje gubitaka na tom području. Budući da Pravilnik (čl. 16) određuje da proizvođači i uvoznici plaćaju naknade na poseban račun Fonda koji je namijenjen za potrebe gospodarenja ambalažnim otpadom te da svi proizvođači plaćaju naknade po vrstama ambalažnog materijala (10 vrsta), a gubitak je nastao isključivo kod odlaganja ambalaže od pića i napitaka, samo se možemo pitati koliki bi gubitak Fond ostvario da su bile zbrinute i te druge vrste otpada. Direktor Fonda Vinko Mladineo navodi da je ustanovljeno kako jedna te ista boca ili limenka prođe više puta kroz sustav povrata što znači, kaže, da su trgovci znali prikazati veće količine od onih skupljenih pa im je bilo isplaćeno i više novca.

“To financijski šteti Fondu jer smo zbog prikaza većih količina od stvarno skupljenih isplaćivali više novca za povratnu i manipulativnu naknadu”, objašnjava Mladineo. Na toliki gubitak Fonda utjecala je i činjenica da je ambalažni otpad iz regije plasiran u Hrvatsku, a poglavito iz Bosne i Hercegovine, što je Fond morao platiti. Usto mediji u BiH zabilježili su i razvoj novog biznisa proizvodnje boca koje se prodaju u Hrvatskoj. Na razlici proizvodne cijene i povratne naknade Fonda ostvaruje se navodno zarada od 20 lipa po boci. Novcem poreznih obveznika Hrvatske tako je čišćena i regija što je potvrdio Mladineo kada je u povodu sastanka s ministricom okoliša BiH Nevenkom Herceg izjavio da je “primjena Pravilnika o odlaganju ambalažnog otpada u Hrvatskoj imala velik pozitivni učinak i na čistiji okoliš Bosne i Hercegovine”. Inače, zbog fiktivne prodaje ambalaže izmijenjen je Pravilnik, pa je od 1. travnja postrožen nadzor sustava gospodarenjem otpadom. Fond je sve trgovine opskrbio posebno dizajniranim vrećama koje nose sigurnosne naljepnice s jedinstvenim kodom pomoću kojih će se voditi evidencija o prikupljenoj ambalaži. Mladineo drži da će to uvesti red i spriječiti moguće nepravilnosti u sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom. No potpuno novi sustav prikupljanja ambalaže od pića i napitaka u trgovinama iziskivat će veći trošak, a planira se i širenje prikupljanja ambalažnog otpada putem kodiranih vreća i na svu ostalu ambalažu iz kućanstava s novim cjenikom.

Dodatni troškovi
No neslužbeno doznajemo da rashode Fonda uvećavaju i dodatni troškovi koje su odobreni skupljačima mimo Pravilnika ili odluke Ministarstva. Iako je ministrica Dropulić na početku provedbe Pravilnika isključila pravo skupljača na dodatna sredstva, UO Fonda donio je odluku o odobravanju dodatnih sredstava. Sustav gospodarenja ambalažnim otpadom državu stajao više od 300 milijuna kuna, a 2. veljače rezultirao je i preuzimanjem dvije milijardite boce, no nisu objavljeni podaci koliko je po vrstama ambalaže i plasirano i prikupljeno u 2007. godini. Ni ministrica još nije odredila nacionalne ciljeve skupljanja ambalažnog otpada za ovu godinu te ih objavila u Narodnim novinama što je važno zbog praćenja provedbe Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu EU.