Zagrebački Domovinski most, koji s pročistačem voda čini najveći infrastrukturni projekt metropole posljednjih deset godina, bit će iduće srijede napokon spojen nakon četiri godine izgradnje. Domovinski most će osigurati novi južni ulaz u grad. Trebao bi prepoloviti gužve koje se stvaraju, a neće biti pušten u promet do kraja godine jer spajanje njegova južnog i sjevernog dijela čini tek prvi korak za postavljanje asfalta i konačno uređenje koje uključuje i provođenje kanalizacijskoga kanala prema pročistaču voda. Most je vrijedan 25 milijuna eura, a grad Zagreb treba uložiti još oko 400 milijuna kuna kako bi napravio spojne ceste od mosta k obilaznici i produžio Radničku cestu do mosta. Sav posao bi trebao biti gotov do kraja godine.
“Most ima golem značaj. Rasteretit ćmo južni ulaz u grad jer se sada na Velikogoričkoj cesti stvaraju nesnoste gužve prema gradu, a omogućit će se i pročišćavanje otpadnih voda Novog Zgreba”, kaže pročelnik za gospodarstvo Ladislav Prežigalo. Most i pročistač voda gradi tvrtka koncesionar Zagrebačke otpadne vode koje su u njemačkom vlasništvu nakon pobjede na natječaju 1998. godine. Izvođač radova je Industrogradnja, a ukupno će most biti dugačak 878 metara i širok 34 metra jer osim automobilskog, pješačkog i biciklističkog prometa, preko njega bi u budućnosti trebali prolaziti i tramvaji. Most je trebao biti gotov krajem 2004. godine, ali pitanje je hoće li ZOV morati platiti penale za kašnjenje. Grad je od početka izgradnje pročistača otpadnih voda i mosta nekoliko puta nadopunjavao projekt, nije na vrijeme otkupljivao zemljište i osigurao spojene ceste, pa Prežigalo tvrdi da će se tek nakon okončanja svih radova na pročistaču podvući crta i sve pozbrajati i oduzeti.
“Neriješeni imovinski pravni odnosi, tj. neotkupljeno zemljište najviše koči izgradnju cijeloga projkta pročistača i mosta. Mi smo most mogli napraviti i prije, ali što bi to vrijedilo kada nema cesta, tek bi onda bili na udaru medija. Naišli smo na bezbroj problema s bespravnom gradnjom i instalacijama u Kozari Boku i Kozari putevima kojima prolazi novi Glavni odvodni kanal”, kaže prokurist ZOV-a Ante Pavić.

Kako bi cijeli projekt bio završen koncem 2007. godine, potrebno je još završiti sustav odvodnje otpadnih voda N. Zagreba i preko mosta ga spojiti na pročistač. Na pročistaču treba završiti biološki dio, a zasad su izgrađena dva od četiri digestora koji služe za isušivanje mulja. Mehanički dio pročistača je pušten u pogon 1. travnja 2004. i otad Zagrepčani i zagrebačka industrija plaćaju naknadu za pročišćivanje koja se isplaćuje koncesionaru. Građanima ona iznosi 1,7 kuna, a industriji 7 kuna po kubičnome metru vode. Pročistačem će 28 godina upravljati ZOV, a tijekom svih godina grad mu mjesečno mora osigurati oko 28 mil. kuna mjesečno. U pročistač i most ZOV će uložiti ukupno 200 mil. eura, a naknadama će mu biti nakon isteka koncesije vraćen trostruko već iznos. Državna revizija smatra da takav ugovor treba preispitati jer ZOV fiksu mjesečnu naknadu dobiva bez obzira koliko vode pročistio i koliko se naknade prikupilo.