Vladina inicijativa eHrvatska ne može riješiti sve probleme u elektroničkom poslovanju, a to ne bi ni trebala. Jedan od problema koje eHrvatska ne može sama riješiti jest šira primjena digitalnih certifikata smatra Philip Zimmermann, jedan od deset najvećih inovatora u elektroničkom poslovanju prema magazinu InfoWorld i jedan od 50 najutjecajnijih ljudi na internetu prema časopisu Newsweek.U Hrvatskoj digitalne certifikate izdaje Fina koja vodi evidenciju svih važećih i opozvanih certifikata te omogućava provjeru njihove valjanosti. Zimmermann je uvjeren da takvi sustavi nisu praktični u poslovanju između tvrtki.“Nisam veliki ljubitelj složenih sustava koji menadžiraju digitalne certifikate kao što je PKI infrastruktura. Takvim se sustavima mora aktivno upravljati, potrebne su velike pripreme za njihovo pokretanje, a nužna je i velika birokracija da bi ih se održavalo. PKI još može polučiti dobre rezultate kod poslovanja s državom, ali ne i kod poslovanja između tvrtki. Dosad su mnoge kompanije pokušale uvesti PKI i uglavnom nisu uspjele”, izjavio je za Poslovni dnevnik Zimmermann.

3000 certifikata
Digitalni certifikat je elektronički ekvivalent osobne iskaznice, a ima mnoštvo primjena. Koristi se, između ostalog, u internetskom bankarstvu, elektroničkoj trgovini, web-trgovini, poslovanju s državom i Finom, a služi za dokazivanje identiteta u poslovanju putem interneta i za dokazivanje da je dokument koji ste nekome poslali došao do te osobe upravo od vas, i to u izvornom obliku. Prema podacima Fine lani je u Hrvatskoj bilo oko 3000 digitalnih certifikata što znači da je na tisuću Hrvata njih samo šest imalo svoj digitalni certifikat. Godinu prije taj je omjer bio jedva jedan na tisuću stanovnika. Iako je broj digitalnih certifikata u Hrvatskoj lani porastao čak 15 puta, njihova nedovoljna raširenost jedan je od najvećih problema u primjeni elektroničkog poslovanja.“Ljudi cijene jednostavnost. E-mail je najjednostavniji oblik elektroničke komunikacije, i to je razlog zašto je ujedno najrašireniji oblik internetske komunikacije. Za posao je važno ovjeriti e-mail kako bi primatelj znao da je autentičan, a za to se danas najčešće koristi softver za šifriranje PGP, a ne PKI infrastruktura”, tvrdi Zimmermann.

Dovoljan dogovor
On pojašnjava da kod PKI infrastrukture sve digitalne potpise izdaje jedno tijelo kao što je to u Hrvatskoj Fina. S druge strane, PGP omogućava da sami napravite svoj digitalni certifikat, da svojim digitalnim potpisom potpišete digitalni potpis osobe kojoj vjerujete, te tako automatski ta osoba postaje osoba od povjerenja svima koje vi poznate. To je slično kao preporuka u stvarnom svijetu.“Za poslovanje između dviju tvrtki ne morate imati PKI infrastrukturu koju podupire država, već je dovoljno da dvije tvrtke međusobno uvažavaju svoje digitalne certifikate. Drugim riječima, dovoljno je da svaka tvrtka za sebe napravi svoj vlastiti digitalni certifikat s primjerice PGP-em i da razmjene javne ključeve. Svoje pravne odnose mogu uvijek urediti ugovorom”, zaključio je Zimmermann.

Kriptografija je dio ljudskih prava

Biste li ponovno objavili neki novi softver za šifriranje na internetu kao što ste to učinili s PGP-om?
Tri sam godine bio uvjeren da idem u zatvor i nije mi bilo lako. Međutim, tolika odlučnost američke vlade da me strpa u zatvor zbog objavljivanja PGP-a na internetu polučila je upravo suprotan efekt – PGP je postao još popularniji. Kada te tri godine sagledam na taj način, onda mi se ne čini tako loše.Svakako bih ponovno objavio softver za šifriranje na internetu, ali ovaj put bih bio malo pažljiviji u tome. Potrudio bih se da to napravim tako da vlada ne može podići tužbu protiv mene. I dalje smatram da građani moraju imati pravo koristiti kriptografske alate. To je stvar ljudskih prava, primjerice prava na privatnost.Znam da se država brani time da onda i kriminalci imaju pristup toj tehnologiji. No oni imaju pristup i automobilima. Kriminalci mogu iskoristiti automobil za pljačku banke ili neko drugo kriminalno djelo. Automobili također dovode do prometnih gužvi i zagađenja okoliša. Međutim, cijelo naše društvo bez razmišljanja prihvaća automobile. Mnoge tehnologije imaju raznolik utjecaj na društvo kao automobili, ali i kriptografija.