Da su veze Bosne i Hercegovine i Irana još vrlo žive, bez obzira na sankcije međunarodne zajednice prema toj državi, svjedoči o zainteresiranosti iranske vlade da oživi šest godina star dogovor o gradnji hidroelektrane na Neretvi ili na Drini. Iranska vlada odlučila je, naime, obnoviti dogovor od 2002. godine o ulaganju 100 milijuna dolara u izgradnju hidroelektrane. Bivši predsjednik Irana Seid Muhamed Hatemi prilikom razgovora s vlastima u BiH još 2002. godine dogovorio je da se isplanira i realizira projekt u vrijednosti od 100 milijuna dolara. Tada je Ministarstvo energetike Irana zaduženo da u saradnji s nadležnim u BiH sagradi hidroelektranu.

Silajdžić traži krivca
Iranski veleposlanik Amad Fard Hosseini obratio se pismom članu Predsjedništva BiH Harisu Silajdžiću u kojem ga informira da su za provedbu projekta svojedobno izabrane iranska kompanija Farab i sarajevska Hidrogradnja. Silajdžić se dalje pismom obratio izvršnoj direktorici Hidrogradnje Silvani Marić ponudivši joj svoju pomoć u realizaciji projekta. Osim toga, Silajdžić je zatražio i da ga izvijesti o tome tko nije izvršio svoje obveze i zbog čega inicijativa stara šest godina do danas nije realizirana. “Veleposlanik u pismu također navodi da ste vi izrazili spremnost za uspostavu suradnje radi provedbe ovog projekta, ali da nadležne institucije, kojima je proslijeđen zahtjev, nisu dostavile nikakav odgovor”, navodi Silajdžić u svom obraćanju direktorici Marić. Podsjetila je da je bivši predsjednik Irana prije šest godina rekao da kreće u projekt jer želi pomoći narodima u BiH. “Međutim, tada nije precizirano o kojem projektu je riječ. Stupili smo u kontakt s iranskim veleposlanstvom da vidimo preko koje iranske tvrtke će pomoć biti realizirana. Tada sam saznala da je to tvrtka Farab, jedna od najvećih u Iranu, koja se bavi energijom. Naš bivši direktor Mehmed Drino i ja smo se sastali s predstavnicima Faraba gdje smo izrazili zainteresiranost za realizaciju, između ostalog i ovog projekta. Tek tada su oni spomenuli hidroelektrane u BiH, dakle nikada nije razgovarano o izgradnji hidroelektrane u Iranu”, rekla je Marić. Mediji su, naime, krivo shvatili informaciju pa je osvanulo da će Hidrogradnja graditi hidroelektranu u Iranu, što je direktorica Marić odmah demantirala. Budući da uskoro kreće gradnja prve privatne termoelektrane Stanari u BiH, na području entiteta Republike Srpske, te da je dogovorena gradnja hidroelektrane Gornja Drina, potez iranske vlade dočekan je s velikim zanimanjem. Silvana Marić kaže kako je Hidrogradnja i kadrovski i stručno osposobljena za gradnju hidroelektrane.

Važna investicija
“Mislim da se u aktualnoj bosanskohercegovačkoj raspravi o gradnji hidro i termo elektrana naša kompanija nepravedno zaobilazi iako smo svoje profesionalne reference dokazali širom Europe, ali i Bliskog istoka i Afrike. Stoga je projekt s najvećom iranskom kompanijom Farab za Hidrogradnju dobrodošao i zdušno ga pozdravljamo, ali mi nismo ti koji odlučujemo. Država je većinski vlasnik u Hidrogradnji i ona mora odlučiti o sudbini ove inicijative. Osobno mislim da je svaka investicija u ratom opustošenoj i ekonomski poharanoj BiH dobrodošla”, izjavila je Marić, koja je ujedno i predsjednica udruge građevinara pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Kao najizglednije lokacije spominju se rijeke poput Neretve ili Drine.

Propalo više milijuna eura u BiH

Čelnik Delegacije Europske komisije u Bosni i Hercegovini Dimitris Kurkulas izrazio je u srijedu u Sarajevu nezadovoljstvo činjenicom da je u BiH propalo nekoliko projekata obnove i izgradnje graničnih prijelaza zbog čega je izgubljeno nekoliko milijuna eura. “Na sastanku Delegacije konstatirali smo da ti projekti moraju biti otkazani zato što u BiH nisu naišli na odgovarajuću suradnju predstavnika vlasti”, rekao je Kurkulas. Istaknuo je da je riječ o bitnim i veoma skupim projektima na koje je u BiH trebalo biti potrošeno nekoliko milijuna eura donacija EU. Projekti su suspendirani od 2005. zato što nisu bili ispunjeni svi uvjeti, bez obzira što je EU sve vrijeme upozoravala vlast u BiH da učini određene korake radi njihove realizacije.

Veliki pad dobiti Hidroelektrana na Drini

Hidroelektrane na Drini iz Višegrada proteklu poslovnu godinu završile su s dobiti od 450 tisuća eura, što je za 73 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. U prošloj godini Hidroelektrane na Drini su zabilježile veliki pad prihoda i rashoda u odnosu na godinu prije. Tijekom 2007. godine Hidroelektrane na Drini zabilježile su 11 milijuna eura rashoda, što je za 11,8 posto manje u usporedbi s godinom prije. Prihodi su, međutim, još drastičnije pali i iznosili su 11,4 milijuna eura, 19,1 posto manje u odnosu na 2006. godinu. Poduzeće Hidroelektrane na Drini iz Višegrada posluje u sastavu Holdinga Elektroprivreda RS i nalazi se u većinskom državnom vlasništvu. Kako bi poboljšali poslovanje u poduzeću tijekom ove i iduće godine, planiraju investicije u vrijednosti od 16 milijuna eura.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji