Smrt Janeza Drnovšeka u Sloveniji potakla je brojna vrednovanja njegova ukupnog političkog djelovanja, a posebno kao bivšeg premijera i predsjednika države. U najveće se njegove zasluge pritom ubraja parafirani, ali nikad ratificirani sporazum Račan-Drnovšek kojim su tadašnji hrvatski i slovenski premijer dogovorili kompromisno rješenje svih spornih graničnih točaka između Hrvatske i Slovenije. I Račan i Drnovšek su mrtvi, i njihov sporazum je proglašen mrtvim odmah nakon što je parafiran, ali opet se vraća makar kao uzor koji treba slijediti kako bi se konačno raspetljao hrvatsko-slovenski granični spor.

Umijeće kompromisa
Zastupnik u Europskom parlamentu Jelko Kacin hvaleći svojeg bivšeg predsjednika stranke i vlade u kojoj je i sam bio ministar obrane posebno naglašava da Drnovšeku “najveće priznanje i divljenje izričem za politički kompromis koji je postigao u povijesnom sporazumu o granici Drnovšek-Račan. Na žalost tog su se sporazuma odrekle obje vlade”. Kako prenosi Hina, i drugi aktualni slovenski politički čelnici hvale Drnovšekovu sposobnost kompromisnog političkog djelovanja i pritom navode njegov sporazum s Račanom kao primjer na koji se treba ugledati. Naravno, aktualni dužnosnici u slovenskoj vladi hvaleći Drnovšekovo umijeće kompromisa koje je pokazao i dogovarajući sporazum s Račanom nastoje taj sporazum prilagoditi današnjim njihovim političkim potrebama i interesima, kako onima unutarslovenskim, tako i u odnosima s Hrvatskom. Ministar Rupel hvali Drnovšekovu ustrajnu i promišljenu vanjsku politiku. Ističe da je Drnovšek “mnogo energije posvećivao odnosima s Hrvatskom, osobito (parafiranom) sporazumu o granici koji će uvijek nositi njegovo ime”. Rupel potom poentira: “Upravo Drnovšekov interes i angažman za traženje rješenja za komplicirana pitanja dokazuje da je Slovenija za odnose s Hrvatskom učinila sve što je mogla”.Premijer Janez Janša, koji je u vrijeme parafiranja sporazuma Račan-Drnovšek kao vođa slovenske oporbe prema njemu bio suzdržan, danas otkriva kako su on i Drnovšek u vrijeme kad je dogovarao granični sporazum s Račanom “cijelo jutro sjedili na Bledu uz zemljovide i čekali kakav će biti odgovor hrvatske strane”. Janša taj detalj otkriva kako bi pohvalio Drnovšeka jer je “za razliku od svog užeg političkog kruga znao naći kontakt s oporbom”. S druge strane ljubljansko Delo podsjeća i tvrdi da su se Drnovšekovi nasljednici “vrlo brzo odrekli” njegova sporazuma s Račanom i dogovorili se s Hrvatskom za arbitražu jer je sporazum nosio izrazit Drnovšekov pečat pa to vlada Janeza Janše nije mogla podnijeti.

Mač nad glavom
Za razliku od slovenskih podsjećanja na sporazum Račan-Drnovšek i njegova ubrajanja u vrhunske Drnovšekove domete, u Hrvatskoj se i danas o njemu šuti kao da ga nikad nije ni bilo. Prešućivanje sporazuma Račan-Drnovšek tim je čudnije u situaciji u kojoj Hrvatskoj nad glavom kao mač visi odluka o primjeni ili povlačenju ZERP-a jer o tome ovisi hoće li se pregovori s Europskom unijom nastaviti ili blokirati. Ako u Sloveniji i bivši oponenenti sporazuma Račan-Drnovšek o njemu danas govore kao kompromisnom rješenju koje treba slijediti, i Hrvatskoj se daje mogućnost da izlaze iz sadašnje blokade u odnosima sa Slovenijom, a onda i Unijom, pokuša pronaći na tragu sporazuma koji su parafirali umrli hrvatski i slovenski premijeri. Jer očito je da je on nadživio svoje autore i potpisnike ma koliko se o tome u Hrvatskoj šutjelo i izbjegavalo govoriti.