Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

John McCain: ‘Vidio sam lice zla. Vidio sam lice rata. Zato ću i postati predsjednik.’

Autor: Dario Kuntić
25. siječanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Prije osam godina prevario ga je George W. Bush. Prije šest mjeseci bio je pred bankrotom. Sada je najjači republikanski kandidat

Pobjeda republikanskog kandidata Johna McCaina na predizborima u američkoj saveznoj državi Južnoj Karolini potvrdila je veliki povratak ovog senatora iz Arizone kojemu je prošlog ljeta išlo toliko loše da nije imao novca niti za plaćanje ankete javnog mnijenja. Pobjeda u Južnoj Karolini došla je dva tjedna nakon odličnog rezultata na “primaryju” u New Hampshireu gdje je McCain pobijedio svog stranačkog konkurenta i bivšeg guvernera Massachusettsa Matta Romneya, te baptističkog propovjednika i bivšeg guvernera Arkanzasa Mikea Huckabeeja od kojega je izgubio na važnom “caucusu”, odnosno stranačkim predizbornim okupljanjima u Iowi. Ovaj utjecajni senator tako je zadobio novi polet u borbi za osvajanje republikanske nominacije za kandidaturu za američkog predsjednika na izborima zakazanima za 4. studenoga. Među republikanskim predsjedničkim kandidatima McCain je još uoči početka predizborne kampanje bio najpoznatiji, s obzirom da je tijekom svoja četiri mandata u Senatu bio jedan od najutjecajnijih zastupnika, priskrbivši si na području vanjske politike reputaciju “sokola”, zbog podrške ratu protiv Iraka. McCainova biografija iznimno je zanimljiva. Rođen je u zoni Panamskog kanala 1936. godine. Kao sin i unuk admirala američke ratne mornarice, njegova vojna karijera dovela ga je do Pomorske akademije, a potom kao mornaričkog pilota i do rata u Vijetnamu gdje je proživio i najteže godine svog života. U jednoj vojnoj akciji 1967. godine njegov je zrakoplov oboren iznad Hanoija, a McCain završio u rukama Vietkonga. Tijekom zarobljeništva bilo mu je ponuđeno ranije puštanje na slobodu, zbog visokog vojnog položaja njegova oca koji je postao čelnikom pacifičkog zapovjedništva američke vojske, no McCain je to u skladu s etičkim kodeksom američke vojske odbio. Kao ratni zarobljenik ondje je proveo pet i pol godina, gdje je učestalno bio zlostavljan raznim oblicima mučenja, uključujući i probadanje bajunetama. Kao uspomenu na zlostavljanja Vietkonga McCain ima poteškoća u korištenju jedne ruke. Nakon puštanja iz zarobljeništva u Sjedinjene Države vratio se kao ratni junak i nastavio služiti kao časnik za vezu sve do umirovljenja 1981. godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Senator McCain u svojoj kampanji pokušao se okoristiti svojim ratnim putem, rekavši kako mu njegovo iskustvo iz rata daje jedinstvene kvalifikacije da postane predsjednik. “Čim padnem na zemlju, mogu početi trčati. Ne trebam se obučavati uz rad. Vidio sam lice zla. Vidio sam lice rata. To će biti ključno pitanje. Zato ću i postati predsjednik Sjedinjenih Država”, kazao je ovaj senator iz Arizone. McCain se inače po drugi put natječe za predsjedničku nominaciju svoje stranke. Godine 2000. izgubio je od tadašnjeg guvernera Teksasa i sadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha. Pobjeda u Južnoj Karolini bila mu je još draža time što je poraz u toj saveznoj državi 2000. godine označio kraj njegovih težnji ka ulasku u Bijelu Kuću. Tada je Bushova ekipa smislila prljavu podvalu. Preko vjerskih radikala plasirala je priču da McCain ima izvanbračno crno dijete. To, naravno, nije bila istina, ali ta podvala stajala je McCaina republikanske nominacije. Tek kasnije otkrilo se da je McCain zapravo posvojio dijete iz Bangladeša. “Hvala vam. Trebalo nam je neko vrijeme, ali što je osam godina za prijatelje”, rekao je McCain okupljenim pristašama tijekom pobjedničke proslave u Charlestonu. Vijetnamski veteran McCain se u Senatu istaknuo svojom oštrom retorikom u vanjskopolitičkim pitanjima, posebice u zagovaranju napada na Irak, kao i davanju podrške predsjedniku Bushu glede njegove bliskoistočne politike. Podržao je i povećanje broja američkih vojnika u Iraku pod zapovjedništvom generala Davida Petraeusa, mada je bio i žestok kritičar vojnih zapovjednika u Pentagonu koji po njemu nisu vodili dobro vodili rat. Bivšeg ministra obrane Donalda Rumsfielda, također glasnog podupiratelja invazije na Irak, McCain je tako nazvao “jednim od najgorih ministara obrane u povijesti”. Među republikanskim kandidatima McCain je najglasniji pristaša pojačavanja Bushove strategije slanja pojačanja u Irak.

Pobjeda republikanskog kandidata Johna McCaina na predizborima u američkoj saveznoj državi Južnoj Karolini potvrdila je veliki povratak ovog senatora iz Arizone kojemu je prošlog ljeta išlo toliko loše da nije imao novca niti za plaćanje ankete javnog mnijenja. Pobjeda u Južnoj Karolini došla je dva tjedna nakon odličnog rezultata na “primaryju” u New Hampshireu gdje je McCain pobijedio svog stranačkog konkurenta i bivšeg guvernera Massachusettsa Matta Romneya, te baptističkog propovjednika i bivšeg guvernera Arkanzasa Mikea Huckabeeja od kojega je izgubio na važnom “caucusu”, odnosno stranačkim predizbornim okupljanjima u Iowi. Ovaj utjecajni senator tako je zadobio novi polet u borbi za osvajanje republikanske nominacije za kandidaturu za američkog predsjednika na izborima zakazanima za 4. studenoga. Među republikanskim predsjedničkim kandidatima McCain je još uoči početka predizborne kampanje bio najpoznatiji, s obzirom da je tijekom svoja četiri mandata u Senatu bio jedan od najutjecajnijih zastupnika, priskrbivši si na području vanjske politike reputaciju “sokola”, zbog podrške ratu protiv Iraka. McCainova biografija iznimno je zanimljiva. Rođen je u zoni Panamskog kanala 1936. godine. Kao sin i unuk admirala američke ratne mornarice, njegova vojna karijera dovela ga je do Pomorske akademije, a potom kao mornaričkog pilota i do rata u Vijetnamu gdje je proživio i najteže godine svog života. U jednoj vojnoj akciji 1967. godine njegov je zrakoplov oboren iznad Hanoija, a McCain završio u rukama Vietkonga. Tijekom zarobljeništva bilo mu je ponuđeno ranije puštanje na slobodu, zbog visokog vojnog položaja njegova oca koji je postao čelnikom pacifičkog zapovjedništva američke vojske, no McCain je to u skladu s etičkim kodeksom američke vojske odbio. Kao ratni zarobljenik ondje je proveo pet i pol godina, gdje je učestalno bio zlostavljan raznim oblicima mučenja, uključujući i probadanje bajunetama. Kao uspomenu na zlostavljanja Vietkonga McCain ima poteškoća u korištenju jedne ruke. Nakon puštanja iz zarobljeništva u Sjedinjene Države vratio se kao ratni junak i nastavio služiti kao časnik za vezu sve do umirovljenja 1981. godine.

Senator McCain u svojoj kampanji pokušao se okoristiti svojim ratnim putem, rekavši kako mu njegovo iskustvo iz rata daje jedinstvene kvalifikacije da postane predsjednik. “Čim padnem na zemlju, mogu početi trčati. Ne trebam se obučavati uz rad. Vidio sam lice zla. Vidio sam lice rata. To će biti ključno pitanje. Zato ću i postati predsjednik Sjedinjenih Država”, kazao je ovaj senator iz Arizone. McCain se inače po drugi put natječe za predsjedničku nominaciju svoje stranke. Godine 2000. izgubio je od tadašnjeg guvernera Teksasa i sadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha. Pobjeda u Južnoj Karolini bila mu je još draža time što je poraz u toj saveznoj državi 2000. godine označio kraj njegovih težnji ka ulasku u Bijelu Kuću. Tada je Bushova ekipa smislila prljavu podvalu. Preko vjerskih radikala plasirala je priču da McCain ima izvanbračno crno dijete. To, naravno, nije bila istina, ali ta podvala stajala je McCaina republikanske nominacije. Tek kasnije otkrilo se da je McCain zapravo posvojio dijete iz Bangladeša. “Hvala vam. Trebalo nam je neko vrijeme, ali što je osam godina za prijatelje”, rekao je McCain okupljenim pristašama tijekom pobjedničke proslave u Charlestonu. Vijetnamski veteran McCain se u Senatu istaknuo svojom oštrom retorikom u vanjskopolitičkim pitanjima, posebice u zagovaranju napada na Irak, kao i davanju podrške predsjedniku Bushu glede njegove bliskoistočne politike. Podržao je i povećanje broja američkih vojnika u Iraku pod zapovjedništvom generala Davida Petraeusa, mada je bio i žestok kritičar vojnih zapovjednika u Pentagonu koji po njemu nisu vodili dobro vodili rat. Bivšeg ministra obrane Donalda Rumsfielda, također glasnog podupiratelja invazije na Irak, McCain je tako nazvao “jednim od najgorih ministara obrane u povijesti”. Među republikanskim kandidatima McCain je najglasniji pristaša pojačavanja Bushove strategije slanja pojačanja u Irak.

“Ovaj rat je puno važniji od bilo kakve političke ambicije koju imam. Vjerujem da ako ne uspijemo, tamo će doći do kaosa i genocida i to će nas pratiti kući”, kazao je. McCain je pokretačka snaga reforme za financiranje političkih kampanji, a podržava i legalizaciju statusa za ilegalne useljenike koji se već nalaze u zemlji, što mu nanosi štetu među konzervativnim republikancima. Analitičar Larry Sabato, čelnik katedre za političke znanosti pri Sveučilištu Virginije, kaže kako je “sve od njegovih stajališta o reformi financiranja kampanji, imigraciji, njegovom natjecanju s predsjednikom Bushom na primarnim izborima 2000. godine dovelo do velikih podjela na mjestima u stranci koja su potrebna za pobjedu”. Analitičari primjećuju da je tijekom svoje političke karijere McCain uvijek preuzimao ulogu ne-favorita, a hoće li postati favorit republikanske predsjedničke nominacije vidjet će se 5. veljače na “super-utorku” kada se predizbori održavaju u 22 savezne države. Pobjeda u New Hampshireu mu je osim potvrde povratka na scenu donijela i potrebne donacije na račun, budući da su mu se sredstva prošlog ljeta toliko smanjila da se mislilo kako će odustati od kampanje. Prošlog srpnja McCain je ostao samo na dva milijuna dolara i sa 1,75 milijuna dolara dugovanja. Spasio ga je rast popularnosti u anketama, što je rezultiralo i porastom sredstava na računu, a kako će dolaziti pobjede povećavat će se i njegov predizborni konto. McCainovo osvajanje republikanske predsjedničke nominacije i možebitni ulazak u Bijelu kuću postavio bi novi rekord starosti američkih predsjednika, budući da ovaj senator iz Arizone sada ima 71 godinu. Ukoliko bi sljedeće godine preuzeo predsjedničku dužnost, sa 72 godine bio bi najstarija osoba koja je došla na čelo SAD-a, te bi bio čak dvije godine stariji od svog političkog junaka Ronalda Reagana, koji je američki predsjednik postao u dobi od 69 godina.

Autor: Dario Kuntić
25. siječanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close