Skupina znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković, predvođena mladim kemičarom dr. sc. Branimirom Bertošom, uspjela je korištenjem naprednih računalnih simulacija teorijski pojasniti jedan od mehanizama djelovanja biljnih hormona koji utječu na rast biljke. Njihov rad objavljen je u najuglednijem svjetskom časopisu iz područja biofizike, “The Biophysical Journal”, a osobita čast našim je znanstvenicima ukazana time što je jedna od ilustracija iz njihovog rada ujedno objavljena i na samoj naslovnici tog izdanja. Sposobnost živih bića za brzo prepoznavanje i reagiranje na različite podražaje iz okoliša u kojem obitavaju jedan je od ključnih preduvjeta njihova opstanka. Ta sposobnost temelji se na posjedovanju evolucijski razvijenog unutarnjeg ‘informacijsko-komunikacijskog sustava’, uz pomoć kojeg organizmi primaju, prenose i obrađuju podražaje iz okoliša. Dok kod životinja tu ulogu ima živčani sustav, kod biljaka je istu preuzeo nešto jednostavniji, ali još uvijek iznimno složen, sustav signalnih molekula. Jedna od najvažnijih vrsta signalnih molekula su auksini, poznati i kao “biljni hormoni rasta”. Postojanje auksina predvidio je već i sam Charles Darwin, a eksperimentalno su otkriveni još početkom proteklog stoljeća. Kako imaju ključnu ulogu u rastu i razvoju biljaka, razumijevanje njihova djelovanja preduvjet je razumijevanja funkcioniranja svih biljnih organizama. Dosadašnjim istraživanjima razjašnjeno je mnoštvo pojedinosti vezanih uz njihovu izgradnju, prijenos i razgradnju unutar biljke. Međutim, točni mehanizmi njihova djelovanja unutar biljne stanice još su uvijek nedovoljno poznati. Skupina znanstvenika Korištenjem naprednih računalnih simulacija uspjela je potanko opisati djelovanje auksina u molekularnom mehanizmu za kojega se vjeruje da uzrokuje izduživanje stanice. Ovaj uspjeh naših znanstvenika mogao bi naći odjeka u poljoprivrednoj biotehnologiji te zaštiti okoliša, gdje spoznaje o auksinima već imaju dugu tradiciju praktične primjene. Branimir Bertoša premijerno će predstaviti rezultate istraživanja u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu.
(pd)
Rad o auksinima, ‘biljnim hormonima rasta’, objavljen je u prestižnom časopisu The Biophysical Journal
Skupina znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković, predvođena mladim kemičarom dr. sc. Branimirom Bertošom, uspjela je korištenjem naprednih računalnih simulacija teorijski pojasniti jedan od mehanizama djelovanja biljnih hormona koji utječu na rast biljke. Njihov rad objavljen je u najuglednijem svjetskom časopisu iz područja biofizike, “The Biophysical Journal”, a osobita čast našim je znanstvenicima ukazana time što je jedna od ilustracija iz njihovog rada ujedno objavljena i na samoj naslovnici tog izdanja. Sposobnost živih bića za brzo prepoznavanje i reagiranje na različite podražaje iz okoliša u kojem obitavaju jedan je od ključnih preduvjeta njihova opstanka. Ta sposobnost temelji se na posjedovanju evolucijski razvijenog unutarnjeg ‘informacijsko-komunikacijskog sustava’, uz pomoć kojeg organizmi primaju, prenose i obrađuju podražaje iz okoliša. Dok kod životinja tu ulogu ima živčani sustav, kod biljaka je istu preuzeo nešto jednostavniji, ali još uvijek iznimno složen, sustav signalnih molekula. Jedna od najvažnijih vrsta signalnih molekula su auksini, poznati i kao “biljni hormoni rasta”. Postojanje auksina predvidio je već i sam Charles Darwin, a eksperimentalno su otkriveni još početkom proteklog stoljeća. Kako imaju ključnu ulogu u rastu i razvoju biljaka, razumijevanje njihova djelovanja preduvjet je razumijevanja funkcioniranja svih biljnih organizama. Dosadašnjim istraživanjima razjašnjeno je mnoštvo pojedinosti vezanih uz njihovu izgradnju, prijenos i razgradnju unutar biljke. Međutim, točni mehanizmi njihova djelovanja unutar biljne stanice još su uvijek nedovoljno poznati. Skupina znanstvenika Korištenjem naprednih računalnih simulacija uspjela je potanko opisati djelovanje auksina u molekularnom mehanizmu za kojega se vjeruje da uzrokuje izduživanje stanice. Ovaj uspjeh naših znanstvenika mogao bi naći odjeka u poljoprivrednoj biotehnologiji te zaštiti okoliša, gdje spoznaje o auksinima već imaju dugu tradiciju praktične primjene. Branimir Bertoša premijerno će predstaviti rezultate istraživanja u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu.
(pd)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu