U najstarijoj i najvećoj zagorskoj poduzetničkoj zoni u Zaboku, gdje posluje 27 poduzeća sa 1500 zaposlenih, zagrebačka tvrtka Ciak d.o.o. sagradila je građevinski objekt za privremeno skladištenje opasnog i neopasnog otpada o kojem će se idućeg tjedna raspravljati na hitnoj sjednici Skupštine Krapinsko-zagorske županije. U obrazloženju kluba vijećnika ZDS-a i HSLS-a, koji su se pobunili protiv ovog Ciakovog poslovnog pothvata u Zagorju, stoji kako je “otpočeta izgradnja skladišta ili navodnog privremenog odlagališta opasnog otpada tvrtke Ciak godišnjeg kapaciteta, prema dostupnim podacima javnosti, 25.000 tona opasnog otpada, daleko većeg od količina koje se stvaraju u Krapinsko-zagorskoj županiji i gradu Zaboku”. Nadalje, Zagorci se pozivaju na strategiju razvoja županije koja se temelji na “čistom i nezagađenom okolišu, a koji je komparativna prednost pred ostalim regijama pa gradnja takvog objekta nije u skladu s razvojem Zagorja”.Zbog toga, poručuju, postoji interes za raspravom o tom projektu, unatoč tomu što odluke državnih mjerodavnih tijela obvezuju županiju da prostornim planom odredi lokacije za prikupljanje takvog otpada. Dio zagorskih političara, međutim, tvrdi kako se takva lokacija i gradnja objekata odnosi samo na otpad koji se stvara na području županije, a nikako ne postoji, naglašavaju, obveza o prikupljanju otpada s područja cijele Hrvatske, a pogotovu ne s područja okolnih država jugoistočne Europe (BiH i Srbije) gdje Ciak ima svoje podružnice ili poslovne partnere. Željko Rašić iz tvrtke Ciak u kratkom telefonskom razgovoru za Poslovni dnevnik izjavio je kako su, doduše, sagradili objekat, ali ne uredili i unutrašnjost, a imaju sve potrebne dozvole za taj posao. Naime, tvrtka Ciak još je u rujnu 2004. godine podnijela je ahtjev Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš građevine za skladištenje opasnog i neopasnog otpada u kojem će se skladištiti i razvrstavati olovni akumulatori i baterije, otpadne boje i njihova ambalaža, otpadna ulja, elektronički otpad, otapala, emulzije te drvo obrađivano opasnim tvarima. Budući da je riječ o građevini koja je na popisu objekata važnih za državu, postupak izdavanja lokacijske i građevinske dozvole također je provodilo resorno ministarstvo. Stoga i Županijskom poglavarstvu nije ništa drugo preostalo nego da prije par dana uputi zahtjev inspekcijama da “učestalim nadzorom osiguraju kako bi se prikupljanje i skladištenje opasnog i neopasnog otpada obavljalo u skladu sa svim izdanim dozvolama”.

S druge pak strane, dio županijskih vijećnika ipak smatra da je valjalo provesti javnu raspravu jer osim baterija i akumulatora, čije zbrinjavanje nudi Ciak, postoji još niz vrsta opasnog otpada koji se ne može kontrolirati, a koji je prema tvrdnji vijećnika dr. Stanka Beline štetan za zdravlje. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva doista je dodijelilo 12 koncesija za skupljanje otpadnih baterija i akumulatora i tri koncesije za obradu i oporabu otpadnih baterija i akumulatora na području Hrvatske. Na javni natječaj stiglo je 48 ponuda za prikupljanje otpada i sedam još za njihovu oporabu pa je sredinom ovog mjeseca ministarstvo izabralo 12 koncesionara za skupljanje i tri za uporabu otpada. Tvrtka Ciak d.o.o. osnovana 1994. godine kao trgovac akumulatora i baterija na domaćem i stranom tržištu, jedna je od prvih koja je razvila ekološki sustav za prikupljanje i reciklažu istrošenih akumulatora i ostalog opasnog i neopasnog otpada. Poslovnim partnerima nudi se kompletna usluga zbrinjavanja otpada osim medicinskog i radioaktivnog, te su tehnološki opremljeni za posao u velikim trgovačkim lancima, trgovinama i ostalim specifičnim prodavaonicama. Za potrebe skupljanja starih olovnih akumulatora opremili su brojne autokuće i automehaničarske radionice polietilenskim boks paletama te imaju specijalna vozila za njihov prijevoz. A referentnu listu partnera čine im ministarstva, banke, farmaceutske tvrtke te proizvodnje tvrtke koje imaju opasan i neopasan otpad. Ciak se našao među koncesionarima za prikupljanje i jedan je od tri za uporabu otpada pa će kada s ministarstvom potpiše ugovor dobiti koncesiju za skupljanje otpadnih baterija i akumulatora na pet godina počevši od dana sklapanja ugovora te koncesiju i za njegovu obradu i oporabu na vrijeme od deset godina.