Vlasnici stanova i kuća u kojima su smještene raseljene osobe iz Ukrajine moći će i dalje dobivati naknadu iz državnog proračuna, a financiranje je produljeno sve do 4. ožujka 2028. godine. Vlada je na 205. sjednici donijela novu odluku kojom je dosadašnji krajnji rok, 4. ožujka 2027., pomaknut za još godinu dana. Time se omogućuje i produljenje ugovora o najmu za pojedinačni smještaj raseljenih osoba.

visoki troškovi

Loše vijesti za putnike: Jeftine karte sve teže pronaći, aviokompanije režu letove

Nova odluka ne mijenja iznose koji se isplaćuju vlasnicima nekretnina. Najviši iznos koji država može platiti za jednu stambenu jedinicu iznosi 477,80 eura mjesečno, a naknada uključuje trošak najma prostora i režija. Vlasniku se isplaćuje jednom mjesečno na temelju ugovora sklopljenog s Ministarstvom unutarnjih poslova, odnosno Ravnateljstvom civilne zaštite.

Iznos ovisi o broju osoba smještenih u nekretnini. Za samca se priznaje 6,64 eura dnevno, dok se kod smještaja više osoba računa 5,31 euro dnevno za prvog člana, 3,98 eura za drugog, 2,66 eura za trećeg te 1,33 eura za četvrtog i svakog sljedećeg člana. Bez obzira na broj osoba, ukupna mjesečna naknada ne može prijeći 477,80 eura.

Primjerice, u mjesecu od 30 dana naknada za jednog smještenog korisnika iznosila bi 199,20 eura, za dvije osobe 278,70 eura, za tri 358,50 eura, a za četiri 398,40 eura. Kod većeg broja smještenih osoba primjenjuje se propisani mjesečni maksimum od 477,80 eura.

Prema podacima MUP-a, na dan 16. rujna ove godine u takvom je pojedinačnom smještaju bilo 3728 raseljenih osoba iz Ukrajine. Od ožujka 2022. privremena zaštita u Hrvatskoj odobrena je za ukupno 33.367 raseljenih osoba.

Koje uvjete mora ispunjavati nekretnina?

Program se odnosi na pojedinačni smještaj u stanovima i kućama. Stambena jedinica mora imati najmanje 30 četvornih metara za jednu osobu, uz dodatnih pet četvornih metara za svaku sljedeću osobu iz kućanstva. Mora imati kuhinju i kupaonicu sa sanitarnim čvorom, biti opremljena potrebnim namještajem i aparatima te imati potrebnu komunalnu infrastrukturu.

Na stranicama Ravnateljstva civilne zaštite i dalje je dostupan javni poziv namijenjen vlasnicima koji imaju slobodnu stambenu jedinicu, ali i onima koji su nekretninu već ustupili raseljenim osobama. Uz obrazac se traži dokaz o vlasništvu te potvrda lokalnog stožera civilne zaštite da nekretnina ispunjava uvjete. Nakon toga ugovor o korištenju sklapa vlasnik s MUP-om, odnosno Ravnateljstvom civilne zaštite.

Dokumentacija se prema objavljenom pozivu može dostaviti Ravnateljstvu civilne zaštite poštom na adresu Nehajska 5 u Zagrebu ili elektroničkom poštom na adresu pojedinacni.smjestaj@mup.hr. Ako u ponuđenoj nekretnini još nisu smještene raseljene osobe, njihov smještaj organiziraju mjesno nadležne službe civilne zaštite.

transformacija

„Kako preživjeti kataklizmu i nakon toga rasti“: Fabris Peruško otkriva kako se mijenja velika kompanija

Elektrifikacija radnih vozila

Kako elektrificirati pick-up bez smanjenja njegovih radnih mogućnosti

Privremena zaštita također produljena do 2028.

Istodobno je Vlada produljila privremenu zaštitu raseljenih osoba iz Ukrajine do 4. ožujka 2028., u skladu s odlukom Vijeća Europske unije. MUP navodi da se za osobe na koje se primjenjuje novo ograničenje uvodi uvjet vezan uz dokaz da su ispunile vojne obveze u Ukrajini. To se, prema objašnjenju ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, ne odnosi na osobe kojima je privremena zaštita već priznata.

Za vlasnike nekretnina ključna promjena tako nije u visini naknade, nego u roku do kojeg država financira smještaj. Dosadašnji sustav trebao je trajati najduže do 4. ožujka 2027., a novom odlukom produljen je za još godinu dana, do 4. ožujka 2028.