Hrvatski učenici sve slabije čitaju, računaju i razumiju prirodne znanosti, a najveći pad zabilježen je u čitalačkoj pismenosti, pokazuju rezultati PISA testiranja za 2025. godinu. Pad obrazovnih ishoda otvara i pitanje kakvu će radnu snagu Hrvatska imati u budućnosti, u trenutku kada će se gospodarstvo morati nositi s kroničnim manjkom radnika.

Obiteljska ušteđevina

Žena na otpadu našla 42.000 eura i sada joj prijeti godinu dana zatvora

Čak 36 posto hrvatskih učenika ne doseže osnovnu razinu matematičke pismenosti, dok ih samo pet posto doseže najviše razine, istaknuto je u HUP Fokusu. Rezultati su se pogoršali i u čitalačkoj pismenosti te prirodoslovlju.

Uz posljedice pandemije, na rezultate bi mogli utjecati i digitalne distrakcije, društvene mreže te sve raširenija uporaba umjetne inteligencije u učenju. PISA rezultati sami po sebi ne mogu pokazati koliko je svaki od tih čimbenika utjecao na pad, ali otvaraju pitanje mijenja li se način na koji mladi čitaju, uče i rješavaju probleme.

Problem obrazovnih ishoda dodatno dobiva na težini zbog demografskih promjena. Broj djece u dobi od tri do 18 godina mogao bi do 2035. pasti oko devet posto, dok bi se radna populacija u idućih pet godina mogla smanjiti za približno 100 tisuća ljudi. Kada je radnika manje, znanje i produktivnost svakog od njih postaju još važniji. Hrvatska je po produktivnosti već sada ispod prosjeka EU-a.

Ako učenici danas slabije čitaju, računaju i razumiju znanost, to može značiti i slabiju bazu znanja i vještina buduće radne snage. To je posebno važno za gospodarstvo koje će sve više ovisiti o digitalizaciji, automatizaciji i sposobnosti radnika da usvajaju nova znanja. Matematička pismenost nije samo sposobnost rješavanja školskog zadatka, već dio sposobnosti potrebne za rad s podacima, tehnologijom i složenim problemima.Hrvatska pritom za obrazovanje izdvaja 5,1 posto BDP-a, više od prosjeka EU-a od 4,7 posto.

“Unatoč izdvajanjima za obrazovanje iznad prosjeka EU, 5,1% prema 4,7% BDP-a, i značajnom rastu bruto plaća nastavnika (oko 16% ispod prosjeka EU prema kupovnoj moći u 2025.), obrazovni rezultati Hrvatske i dalje su ispodprosječni. PISA analize pokazuju da nakon određenog praga više novca ne donosi proporcionalno bolje rezultate – ključni problem nije samo količina ulaganja, već struktura, kvaliteta nastave i učinkovitost sustava.

S obzirom na to da PISA testovi mjere znanje 15-godišnjaka i stoga održavaju efikasnost i kvalitetu osnovnoškolskih sustava, najnoviji rezultati snažan su signal da upravo osnovnoškolsko obrazovanje mora postati prioritet reformi. Pritom se ne radi prvenstveno o većem ulaganju novca, nego o mjerama koje će sustav učiniti učinkovitijim i poboljšati obrazovne ishode.

Gledajući rezultate PISA istraživanja, danas, pred kraj Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, jasno je da velika ulaganja u zgrade i opremu sama po sebi nisu dovoljna – presudna je kvaliteta rada u nastavi, kompetencije i angažman nastavnika”, navodi se u HUP-ovoj analizi.

CHANGE MAKERS 2026.

Od ruba bankrota do rasta: Lideri otkrivaju kako se mijenjaju velike kompanije

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem