Rasprave o cijenama na hrvatskom primorju ponovno su se rasplamsale na društvenim mrežama, a ovoga puta okidač je bio račun iz jedne pizzerije na Hvaru. Naime, jedna gošća je u Starom Gradu veliku pizzu platila 22 eura, što je zabilježila i podijelila na internetu. Objava je izazvala lavinu reakcija i očekivano podijelila javnost na dva tabora. S jedne strane su oni koji takve cijene smatraju apsolutno neprimjerenima i dokazom pohlepe, dok drugi ističu kako svaki ugostiteljski objekt ima jasno istaknut cjenik te gosti mogu unaprijed vidjeti što ih čeka i odlučiti hoće li nešto naručiti ili ne. Činjenica da je ovakva vijest postala viralna samo potvrđuje da je pitanje cijena i dalje jedna od najvrućih tema tijekom svake turističke sezone, potičući debate koje sežu daleko izvan samog iznosa na računu.

CRNA GORA

Apartmani od 35 do 50 eura dnevno, ručak od 5 do 8 eura: Rijetko mjesto na Jadranu koje i dalje nudi optimalan omjer cijene i kvalitete

Ubrzo su se u raspravu uključili i brojni turisti s vlastitim iskustvima, uspoređujući cijene na Jadranu s onima u drugim popularnim europskim destinacijama. Tako je jedan korisnik društvenih mreža povukao paralelu s jugom Italije, navodeći kako je u restoranu u Ercolanu, gradu u blizini Napulja, pizzu platio svega 7,5 eura, pivo tri eura, a bocu bijelog vina deset eura, zaključivši kako se “ima o čemu razmisliti”. Drugi su pak dijelili vlastita, često neugodna, iskustva s hrvatskih otoka. Jedna gošća tako je navela da joj se otok Vis iznimno svidio, ali su cijene bile previsoke. Opisala je kako je sedmosatni izlet gliserom, koji uključuje obilazak tri špilje i dvije plaže, platila 120 eura po osobi, i to bez uključenog ručka. Povrh toga, ulazak u jednu od špilja dodatno se naplaćivao 15 eura, čak i onima koji su do nje odlučili doplivati, što je ocijenila kao pretjerivanje.

Naravno, bilo je i onih kojima je čitava polemika oko ljetnih računa postala zamorna, ističući da svatko bira destinaciju i restoran prema svojim financijskim mogućnostima. “Svatko ide tamo gdje mu odgovaraju i hrana i cijene”, glasio je jedan od komentara koji sažima mišljenje dijela javnosti. Mnogi smatraju da će visoke cijene postojati sve dok postoji i potražnja, odnosno gosti koji su spremni platiti traženi iznos. “Dok ima ljudi koji će dati 22 eura za jednu pizzu, bit će i takvih cijena. Ali turizam se ne može zauvijek oslanjati samo na to”, napisao je jedan korisnik, upozoravajući na dugoročnu održivost takvog modela. Drugi su pak podsjetili da paprene cijene nisu rezervirane isključivo za obalu, navodeći primjere skupih pizza i u samom Zagrebu, čime se rasprava proširila i izvan konteksta sezonskog turizma.

Ipak, najviše pažnje privukao je komentar jednog muškarca koji je otkrio da je na otoku Braču vidio i znatno višu cijenu od one na Hvaru, koja je i pokrenula cijelu raspravu. “Ima i pizza od 32 eura. Kome ne odgovara, vrata su otvorena“, napisao je, a njegov komentar postao je simbol stava dijela ugostitelja i javnosti koji se vode isključivo zakonom ponude i potražnje. U raspravi se pojavila i teorija kako neki turisti namjerno posjećuju najskuplje lokale kako bi se kasnije mogli žaliti na cijene i objavljivati račune na društvenim mrežama, čime skupljaju popularnost. “Idu namjerno tamo da bi poslije mogli kukati na visoke cijene”, bio je jedan od zaključaka, sugerirajući da je dio ogorčenja zapravo performativan i služi za privlačenje pažnje na internetu.

Gosti se žale, ali i dalje troše

Iako se prigovori na cijene ponavljaju iz sezone u sezonu, a društvene mreže su preplavljene primjerima poput onog para iz Bosne i Hercegovine koji je jumbo pizzu i dvije kave u okolici Dubrovnika platio preko 50 eura (103 KM) ili britanske turistkinje koja je za dva pića u Splitu izdvojila 42 eura, financijski pokazatelji govore drugačiju priču. Prema podacima Porezne uprave, potrošnja tijekom ljetnih mjeseci ne samo da ne jenjava, već bilježi i značajan porast. U srpnju je, primjerice, ukupna vrijednost fiskaliziranih računa porasla za gotovo 24 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dosegnuvši 6,8 milijardi eura. U samom ugostiteljstvu izdano je preko sedam posto više računa, a njihova vrijednost porasla je za više od 11 posto. Ekonomski analitičari to tumače time da su gosti, unatoč negodovanju, i dalje skloni trošenju, no upozoravaju da bi ovakav trend mogao biti neodrživ na duge staze.

Slika ipak nije svugdje ista

Međutim, detaljniji pogled na stanje na terenu otkriva da uspjeh nije ravnomjerno raspoređen. Dok hoteli visoke kategorije i luksuzni kampovi bilježe odličnu popunjenost i rast prometa, mnogi mali iznajmljivači i dio ugostiteljskih objekata suočavaju se s padom. Podaci za lipanj pokazali su pad broja dolazaka od sedam posto i noćenja od šest posto u odnosu na prethodnu godinu, s najvećim minusom zabilježenim u Istri, na Kvarneru i u Zadarskoj županiji. To ukazuje na polarizaciju tržišta – luksuzni segment i dalje cvjeta, dok se objekti s prosječnom ponudom i neopravdano visokim cijenama bore za svakog gosta. Čini se da turisti sve više traže konkretnu vrijednost za svoj novac i nisu više spremni plaćati visoke iznose za uslugu koja ne prati taj cjenovni rang.

Tržište diktira pravila, ali i gosti postaju zahtjevniji

Stručnjaci iz turističkog sektora već duže vrijeme upozoravaju na opasnost rasta cijena koji ne prati i odgovarajuće povećanje kvalitete usluge. Iako predstavnici Vlade i Ministarstva turizma apeliraju na razumnu cjenovnu politiku, Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK, ističe da cijene u konačnici određuje isključivo tržište, odnosno odnos ponude i potražnje. Hrvatska se cjenovno pozicionirala uz bok konkurentnim mediteranskim destinacijama poput Italije i Španjolske, a Dubrovnik je redovito na vrhu ljestvice najskupljih gradova. U takvom okruženju, gosti postaju sve zahtjevniji i traže autentična iskustva, lokalnu kulturu i mirnije destinacije, što otvara priliku za one dijelove turističke ponude koji se mogu prilagoditi novim trendovima. U suprotnom, turisti bi se mogli okrenuti povoljnijim odredištima, poput Albanije, koja doživljava turističku ekspanziju upravo privlačeći one kojima su Hrvatska ili Grčka postale preskupe. Kao i prethodnih ljeta, i ova sezona pokazuje da su cijene na Jadranu tema koja duboko dijeli javnost, ostavljajući otvoreno pitanje gdje je granica između tržišne logike i osjećaja gostoprimstva.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji