Kad god se na tržištu pojavi novi proizvod i odjednom ga počnemo viđati posvuda, većina ljudi pomisli da se dogodilo nešto organski. Ljudi su ga otkrili, svidio im se i krenuli ga preporučivati dalje.

Ponekad je to istina. Ali vrlo često iza takvog „spontanog” interesa stoji vrlo dobro planirana marketinška kampanja. Interes se može itekako organizirati, potaknuti, umjetno pojačati. Puno toga što vidite online, nije stvar sreće. Trendovi se često ne stvaraju zato što je nešto nužno najbolje na tržištu, nego zato što je netko uspio uvjeriti dovoljno ljudi da je o tome vrijedno pričati.

Masa influencera koji odjednom o nečem pričaju je plaćena. Pritom vam ne trebaju vam oni veliki influenceri sa stotinu tisuća followera, često tu bolje rade stotine micro influencera koji će u zamjenu za proizvod nešto reklamirati svojem krugu pratitelja i pritom neće izgledati sumnjivo.

Masovno zatrpavanje može raditi i sad brend. Ili osoba, npr. neki političar ili wannabe influencer, kroz metodu poznatu kao clipping. Radi se o masovnom izrezivanju sadržaja. To se radi tako da snimite neki dugi video sadržaj i onda ga izrežete na stotine ili tisuće kratkih videa, a zatim ih kroz vlastitu mrežu ili mrežu profila plasirate na društvene mreže. Algoritam dobije dojam da je tema važna i počne je dodatno gurati korisnicima. Boostanje objava isto puno pomaže.

Tako je radio Andrew Tate, a tako rade i neki domaći marketingaši čije klipovi odjednom viđate po Instagramu i Facebooku, nerijetko u formi intervjua gdje zapravo ne vidite drugu osobu. To su tzv. lažni intervjui gdje ispada da je osoba ispred mikrofona važna jer ju netko intervjuira, no ona priča sama sa sobom.

Ista metoda promocije može se primijeniti na puno toga, od proizvoda do usluga pa do političkih kampanja.

Kako se to radi ukratko:

1. Pronađe se tema ili proizvod koji želite promovirati.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

2. Angažira se velik broj malih profila, nano i mikroinfluencera.

3. Svi u kratkom vremenu objavljuju sličan sadržaj, ali ne identičan da se ne stvori dojam umjetnog.

4. Ljudi počinju misliti da svi imaju taj proizvod ili da koriste neku uslugu i odjednom osjete onaj FOMO, strah da nešto propuštaju. Nakon nekog vremena se prirodno zainteresiraju da potraže što je to ili da pogledaju profil brenda.

5. Algoritam paralelno vidi preko tih stotina influencera povećani interes i dodatno ga gura. Algoritmu nije bitna kvalitetu sadržaja, količina signala je ono što će presuditi. Ako dovoljno ljudi komentira dijeli ili objavljuje sličan sadržaj, algoritam će zaključiti da je riječ o temi koja zanima korisnike. Pritom kvaliteta nečega nema apsolutno nikakvu težinu. Nažalost, na društvenim mrežama kvantiteta pobjeđuje kvalitetu. Jer tako algoritmi funkcioniraju. Puno interakcija znači i rast cijena dionica neke mreže.

6. I voila: dobivate osjećaj da je riječ o trendu.

Sjećate li se L’Adria flastera?

Jedan od zanimljivijih primjera s hrvatskog tržišta bio je dolazak brenda L’Adria. Hijaluronski jastučići za podočnjake od L’Adrie su prije par godina preplavili Instagram i Facebook. Čak sam i ja dobila ponudu za suradnju da nešto objavim u zamjenu za proizvod, a nisam nikakva influencerica na tim mrežama. Idućih par mjeseci viđala sam te jastučiće na objava mnogih koje pratim.

Plave flastere protiv podočnjaka odjednom su na live lijepile studentice, poduzetnice, mame i cure koje do tada gotovo nitko nije smatrao influencericama.

Niste mogli NE primijetiti brend. Kad proizvod vidite deset puta dnevno, počinjete vjerovati da ga trebate kupiti. L’Adria je vrlo brzo pokupila vrhnje od te kampanje.

Sve ovo može iskoristiti i političar. Masovna manipulacija je puno lakša nego što mislite. Poznata je priča kako je Trump pobijedio 2016. godine na izborima zbog manipulacije sadržajem na Facebooku. No ne trebate biti Trump.

Zamislite neke naše izbore. Pojavi se neko novo lice koje nema podršku većine birača, nitko zapravo ne zna za njega. Ne izgleda nimalo izgledao kao favorit. Zato mu treba stvoriti dojam masovne podrške.

To se može raditi kroz mrežu stotina ili tisuća profila koji dijele ista videa, komentiraju iste objave ili ponavljaju iste poruke. Ponekad su to stvarni ljudi i nanoinfluenceri, ali uglavnom su to lažni profili kojima upravljaju PR i marketinške agencije.

Odjednom na Facebooku i ostalim mrežama vidite istog čovjeka po deset puta u danu, iskače iz paštete s objavama. Nakon par dana krenete sve jače obraćati pažnju, posebno ako je neki sadržaj rubnog karaktera. Mozak vam ne pomišlja na to da je riječ o koordiniranoj kampanji.

Samo mislite da se zbog očito nečeg jako bitno o toj osobi sada puno priča. A ljudi prirodno gravitiraju onome što doživljavaju kao popularno ili rastuće.

Ljudska psihologija je čudo. I mnogi je koriste za svoju dobit.