Forvis Mazars objavio je svoj Porezni vodič za Srednju i Istočnu Europu (CEE Tax Guide 2026) četrnaestu godinu zaredom. Vodič sada obuhvaća 25 jurisdikcija, 22 europske države te Kazahstan, Kirgistan i Uzbekistan te uspoređuje porezne sustave iz perspektive ulagatelja i prati detalje koje preoblikuju regionalno porezno okruženje.

Izdanje za 2026. definiraju tri međusobno povezana trenda: porezi na dohodak i stope PDV-a porasli su u više zemalja, čime se prekida relativna stabilnost prethodnih godina; usklađenost s Pillar II prelazi iz zakonodavne faze u operativnu stvarnost kako se približavaju prvi rokovi za izvještavanje. Pillar II (Stup II) je međunarodni sustav minimalnog oporezivanja dobiti koji osigurava da velike multinacionalne i domaće korporacije plaćaju efektivnu stopu poreza od najmanje 15 posto na svoje poslovanje.

Hrvatska prati trendove

Što se Hrvatske tiče, fiskalizacija 2.0 (od siječnja) uvodi obvezni eRačun za tuzemne transakcije, uz zahtjev za strukturirano izdavanje, zaprimanje i fiskalizaciju. Hrvatska prati regionalne trendove digitalizacije, uz brži i transparentniji nadzor Porezne uprave. Konkurentan sustav poreza na dobit i dalje je na snazi (10%/18%), dok Pillar II ulazi u fazu primjene, s prvim rokom izvještavanja za velike grupe (s preko 750 milijuna eura prihoda) do 30. lipnja 2026. Hrvatski porezni sustav omogućuje niz neoporezivih primitaka za zaposlenike, čime poslodavci imaju dodatnu fleksibilnost u strukturiranju ukupnih paketa naknada.

Na razini šire regije, u 2026. godini nastavili su se razdvajati trendovi u oporezivanju dohotka. Litva i Slovačka obje su se pomaknule prema progresivnijim sustavima, s najvišim stopama u rasponu od 30-35 posto, dok je Rumunjska povećala porez na dividende s 10 posto na 16 posto. Grčka se kretala u suprotnom smjeru, smanjujući većinu stopa za oko dva postotna boda.

Doprinosi poslodavaca također pokazuju velik raspon. Iako je regionalni prosjek oko 17 posto bruto plaće, stvarno opterećenje varira od manje od pet posto u Litvi, na Kosovu i u Rumunjskoj do više od 30 posto u Estoniji, Slovačkoj i Češkoj. Ukupno porezno opterećenje rada jako se razlikuje: od oko 13 posto na Kosovu do gotovo 50 posto u Njemačkoj, uz tipičnu razinu oko 37 posto, nešto iznad OECD prosjeka. Uočavaju se dva ključna obrasca.

Prvo, u zemljama s progresivnim sustavima (npr. Austrija i Albanija) opterećenje znatno raste s višim prihodima. Nasuprot tome, u državama s proporcionalnom stopom poreza “flat tax” (Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Ukrajina) gotovo se ne mijenja. Drugo, obiteljske olakšice obično imaju mali učinak, ali ondje gdje postoje mogu znatno smanjiti opterećenje – u nekim slučajevima i do oko 20 postotnih bodova. Njihova struktura i izdašnost znatno se razlikuju među državama.

Dániel H. Nagy, partner i voditelj poreznih i pravnih usluga u Forvis Mazarsu, poručuje kako je Pillar II postao operativna stvarnost. “Za multinacionalne kompanije u srednjoj i istočnoj Europi nominalne stope prikazuju samo dio slike, jednako su važni efektivno opterećenje i predvidivost poreznog sustava. Regija ostaje konkurentna, ali tempo promjena se ubrzava”, poručuje Nagy.

Minimalne bruto plaće porasle su u cijeloj regiji. Najizraženiji rast bilježi Crna Gora, za otprilike jednu trećinu, na 670 eura, dok su Slovačka, Češka i Albanija također ostvarile dvoznamenkasti rast u lokalnim valutama. Njemačka i Austrija prednjače s oko 2400 eura, dok se prosjek u privatnom sektoru u regiji CEE kreće oko 1700 eura. Kada se prilagode za paritet kupovne moći, rangiranja se značajno mijenjaju: visoka nominalna plaća u Estoniji umanjuje se zbog viših cijena, Grčka zaostaje za nekoliko zemalja s nižim nominalnim vrijednostima, dok Crna Gora, Poljska, Hrvatska i Rumunjska ostvaruju znatno bolje rezultate u realnim uvjetima nego što bi se očekivalo prema nominalnim iznosima. Pravila PDV-a u državama članicama EU u velikoj su mjeri usklađena, ali primjenjive stope pokazuju značajne razlike, a 2026. bilježi neuobičajeno široko istodobno povećanje. Standardne (opće) stope rastu, dok se opseg primjene sniženih stopa i dalje smanjuje.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Rumunjska je povećala opću stopu s 19 na 21 posto s učinkom od kolovoza 2025., istodobno objedinivši postojeće snižene stope od pet posto i devet posto u jedinstvenu stopu od 11 posto. Estonija je povećala opću stopu s 22 posto na 24 posto od srpnja 2025., koja se primjenjuje tijekom cijele 2026. godine. Najznačajnije povećanje u apsolutnom iznosu bilježi Kazahstan, gdje je opća stopa porasla s 12 posto na 16 posto s učinkom od siječnja 2026. U tom kontekstu Mađarska se ističe na suprotnom kraju spektra: njezina opća stopa PDV-a od 27 posto i dalje je najviša u EU, znatno iznad regionalnog prosjeka od približno 20 posto.

Strukture sniženih stopa također se sužavaju. Litva je ukinula opću sniženu stopu od devet posto, premjestivši daljinsko grijanje i toplu vodu u standardnu stopu od 21 posto, uz uvođenje nove stope od 12 posto za smještaj i kulturne usluge. Slovačka je ukinula sniženu stopu od 19 posto za prehrambene proizvode s visokim udjelom šećera i soli; ti proizvodi sada podliježu standardnoj stopi od 23 posto. Pragovi za registraciju za PDV povećani su u Rumunjskoj (na 80 tisuća eura), Moldaviji (na približno 75.800 eura) i Poljskoj (na 240 tisuća zlota).

Porez na dobit: složenost raste

Stope poreza na dobit diljem regije ostaju uglavnom stabilne, obično oko 20 posto. Mađarska se ističe stopom od 9 posto – najnižom u EU – iako dodatni sektorski porezi mogu znatno povećati stvarno opterećenje. Dok se nominalne stope malo mijenjaju, temeljni sustavi evoluiraju. Litva je blago povećala stopu (sa 16 posto na 17 posto), dok Njemačka planira postupno smanjenje s 15 posto na 10 posto do ranih 2030-ih. Latvija je uvela novi pristup, oporezujući distribuiranu dobit po stopi od 15 posto, uz dodatno oporezivanje dividendi. Poticaji postaju sve važniji u oblikovanju stvarnog poreznog opterećenja. Češka je ojačala potporu istraživanju i razvoju, dok je Rumunjska uvela novi povratni porezni kredit, naglašavajući širi regionalni pomak prema ciljanom poticanju ulaganja.

Prijelaz Pillar II u operativnu stvarnost ključan je međunarodni porezni razvoj u 2026. Direktiva EU 2022/2523 implementirana je u 14 od 25 jurisdikcija obuhvaćenih vodičem. Porezni obveznici u pravilu moraju podnijeti prijavu dodatnog poreza za fiskalnu 2024. godinu do 30. lipnja 2026. (Češka je osigurala produljenje do listopada). Rumunjska i Slovačka također su prenijele DAC9 direktivu o razmjeni informacija. Razlika između jurisdikcija s operativnim okvirima i onih koje još odgađaju postaje komercijalno značajna: mogućnosti za premještanje dobiti unutar regije brzo se smanjuju.

Pravila o transfernim cijenama sada pokrivaju gotovo sve zemlje u regiji, a nekoliko njih dodatno pooštrava okvire u 2026. Latvija je uvela obvezno izvještavanje za veće prekogranične transakcije, Moldavija je uskladila pravila s OECD standardima, a Poljska je proširila transparentnost javnim izvještavanjem po državama za velike multinacionalne grupe. Istodobno, sve više zemalja pojednostavljuje usklađenost prihvaćanjem standardne marže za usluge unutar grupe niske dodane vrijednosti.