U tjednu kad je proglašeno 14-dnevno primirje na Bliskom istoku, za ekonomiste su sva ključna pitanja trenutka ostala, počevši od onog prijeti li globalni rast inflacije ili čak velika svjetska ekonomska kriza? Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek istaknula je, gostujući u emisiji na Poslovni TV “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem”, da je cijela situacija prilično zakomplicirala prognoziranje, koje je i inače nezahvalno, no u takvim uvjetima postaje i gotovo nemoguće. Istog dana kad je potpisano primirje došlo je do nekog olakšanja, no što slijedi dalje…

“Logično je rat najviše udario na cijene energenata budući da Hormuškim tjesnacem prolazi velik udio svjetske potrošnje energenata, i nafte i plina, pa je i sam početak rata doveo do snažnog skoka cijena energenata koje su ostale trajno povišene. Primirje je naznačilo i jače spuštanje cijena energenata, no rekla bih da je šteta već u dosta velikoj mjeri učinjena. To smo vidjeli na prvim podacima za inflaciju, kako za europodručje i Hrvatsku, tako i za ostatak svijeta. Neizvjesnosti će vrlo vjerojatno potrajati i to će i dalje utjecati na gospodarska očekivanja. Brzo smo vidjeli kako se raspoloženje potrošača, osobito poduzetnika kvari, svi su oprezniji i to utječe i na investicijske odluke, proizvodnju, potrošnju… Ovi uvjeti sigurno nisu dobri za gospodarstvo”.

Što govore već uskrsni pokazatelji – potrošeno je, istina, više nego lani, ali je izdano manje računa?

Ponašanje u uskršnjem razdoblju u realnom je iskazu ostavilo tu potrošnju jednakom kao prošle godine i to pokazuje da unatoč tome što su si ljudi možda i mogli nešto više priuštiti, jer u međuvremenu je bilo i nekog porasta realnih dohodaka, ipak su odlučili ne trošiti više. To vidimo i po pokazateljima o stopi štednje koja je danas na razinama otprilike kakva je bila u vrijeme pandemije. U Hrvatskoj je ta stopa štednje tamo negdje 2023. i 2024. ta stopa jako pala, ispod 10 posto, no sad se opet počela povećavati.

Očito ljudi očekuju da će im se ova događanja odraziti na budžete negdje u budućnosti te misle da bi bilo dobro nešto dohotka ostaviti sa strane “za crne dane”. Naravno, potrošnja uoči Uskrsa samo je mali pokazatelj, ali ipak nešto govori.

Iz europske perspektive?

U trenutku izbijanja rata na Bliskom istoku situacija za nas ekonomiste i centralne bankare bila je dosta izazovna jer su naše makroekonomske projekcije već bile dovršene. Sve što smo radili morali smo baciti – jer je doista bilo za baciti. Kad cijene energenata tako snažno odlete, jasno je da će se to odmah preliti u cijene, kao što smo i vidjeli iz podataka za ožujak, i za EU i za Hrvatsku. Bilo nam je jasno da moramo izraditi nove ekonomske projekcije.

Od dana do dana naše su pretpostavke varirale. Sa svakom novom vijesti stvari gledate drugačije, što je i normalno, pa je i odluka na razini eurozone, kao i kod nas u HNB-u, bila da radimo prognoze u nekoliko scenarija. Jedan osnovni, što smatramo najvjerojatnijim, ali i da za svaki slučaj, počnu li se stvari razvijati u drugom smjeru – pokaže li se da će sukob biti dugotrajniji, intenzivniji te da će se više odražavati na gospodarstvo – i za te uvjete isto imamo predviđeno kretanje BDP-a i inflacije, a što nam onda olakšava da se i pripremimo na takve situacije i da unaprijed u nekoj mjeri odredimo kakve će biti naše reakcije.

Kakav je srednji, a kakav najgori scenarij?

Sad živimo između baznog i nepovoljnog scenarija. No, već sutra može biti drugačije. Ocijenili smo da bi u tom baznom scenariju gospodarski rast ipak zbog početnog učinka rata mogao biti nešto niži nego što smo ranije očekivali, ali bi i za ovu i za sljedeću stopa rasta bila i dalje relativno solidnih 2,5 posto. Što se tiče inflacije, očekivanja smo već prilagodili tom početnom porastu cijena, iako smo u startu očekivali da bi u 2026. mogla biti negdje na razini 3,5 posto. Sad već u ovom osnovnom scenariju očekujemo negdje na razini 4,5 posto. No, taj scenarij predviđa da će se intenzitet sukoba bitno smanjiti.

Jednokratna virtualna kartica

Testirali smo karticu za sigurnu online kupnju, evo kako smo prošli na sumnjivom web shopu

Odnosi s javnošću

“Nema prečaca, pa čak ni uz AI alate. Ulaganje u ljude i dalje je najbolja investicija”

Kako onda zvuči nepovoljni scenarij?

Za Hrvatsku onda za ovu i sljedeću godinu predviđamo stope rasta i dalje na oko ili nešto iznad dva posto. Dakle, utjecaj na gospodarsku aktivnost ne bi trebao biti presnažan, no stopa inflacije bila bi za jedan postotni bod viša, oko 5,5 posto godišnje. Već je po zadnjem očitanju inflaciju bila blizu 5, na 4,8 posto. Produlji li se postignuto primirje, to bi već u travnju i svibnju utjecalo na cijene nafte i najvjerojatnije ne bi došlo ni do prelijevanja utjecaja tih privremeno povišenih cijena nafte na ostale proizvode, odnosno ne bi bilo neizravnih efekata.

Energija ima znatan ponder u našoj ukupnoj potrošnji, pa smo već u prvom mjesecu vidjeli da je za sedam postotnih bodova narasla inflacija cijene energenata, s 4 na 11 posto otprilike. To je znatno, bilo da se radi o plinu, gorivima, ulju… Hrana je druga na udaru, ne samo jer na njene cijene utječu i cijene energenata, nego i zbog toga što je smanjen promet kroz Hormuški tjesnac smanjio i ponudu umjetnih gnojiva, kao i drugih sirovina koje služe proizvodnji umjetnih gnojiva. U ožujku još nismo vidjeli velik utjecaj na cijene hrane, što je i logično, jer treba vremena da se rast cijena energenata ugradi u sve druge cijene.

Kako komentirate mjere Vlade koja koliko može ograničava cijene goriva? Premijer Plenković spomenuo je i ‘plutajući’ PDV kao opciju za goriva…

Kad se radi o šokovima koji se u startu dosta čine kao privremeni, onda je na njih vrlo dobro odgovoriti takvim, privremenim mjerama te suzbiti onaj rast cijena koji bi se dogodio bez takvih mjera. Vidjeli smo i da su cijene goriva neovisno o mjerama rasle, što je u redu i opravdano, jer su mjere s jedne strane donekle olakšale potrošačima kupovinu energenata, međutim ostavile su prostor i da djeluje taj cjenovni mehanizam. Cijena je važan signal, i kad imate šok ponude kao sada i kad se svjetska ponuda energenata, dakle nafte i plina, grubo gledajući smanjila za petinu, onda morate nekako utjecati na to da se i potražnja smanji za petinu jer inače dolazi do prejakog utjecaja na porast cijena.

Dobro je ostaviti određeni porast cijena da bi ipak došlo do utjecaja na smanjenje potražnje. Svi trebamo u takvim uvjetima prilagoditi svoju potrošnju činjenici da jednostavno tog dobra nema. Čak i da se cijene vrate na prethodnu razinu, ostaje činjenica da nafte i plina nema dovoljno, i ako bi naša potražnja ostala jednaka, dogodilo bi se i da bi netko drugi ostao bez tog plina i nafte.

Dakle, opravdano je nastojati osigurati opskrbu, da potrošači budu u mogućnosti kupiti bar ono najnužnije koliko im treba, djelovati da cijene ne porastu previše, ali ipak ostaviti i cijenama da odrade svoju signalnu ulogu i da utječu na smanjenje potrošnje. Čini mi se da je bila vrlo dobra ona preporuka i poduzetnicima da tko može organizira rad od kuće i da se tako ipak utječe na smanjenje potražnje za gorivom.