Uz nastavak rasta samih plaća, iz godine u godinu rastu i iznosi neoporezivih isplata koje poslodavci isplaćuju povrh njih. Prema statistici za prvih 11 mjeseci prošle godine prosječna neto plaća povećana je za deset posto nominalno (oko šest realno), a gotovo istovjetan postotni rast bilježe i isplate raznih neoporezivih primitaka u okvirima limita propisanih za pojedine kategorije.

Lani ih je isplaćeno gotovo 2,9 milijardi eura, što je za 250 milijuna više nego godinu prije, a u odnosu na pretprošlu godinu veće su za gotovo 40 posto jer je posljednji opsežniji zahvat u povećanja maksimalnih neoporezivih isplata po pojedinim kategorijama primitaka u primjeni od pretprošle godine.

Za smještaj 104 milijuna

U uvjetima manjka radne snage i pritisaka na rast plaća u uvjetima povišene inflacije isplate pošteđene poreznog opterećenja otprije su prepoznate kao alat kojim se ublažavaju pritisci na rast samih plaća. Već uobičajeno, ti “začini” plaćama najizdašniji su pred kraj godine, odnosno u zadnjem tromjesečju. U protekloj godini u zadnja tri mjeseca te su isplate premašile 1,1 milijardu eura, od čega se najveći dio – 414 milijuna – odnosio na (pred)božićne prigodne nagrade, koje su time na razini cijele godine stigle nadomak 800 milijuna. Ostaje primijetiti da je ta vrsta primitaka u odnosu na godinu prije ukupno povećana tek nešto više od dva posto.

Oko 343 milijuna eura neoporezivo su isplaćena u zadnjem kvartalu na ime nagrada za rezultate rada. Tu kategoriju neoporezivih primitaka čine dodaci uz mjesečne plaće ili npr. 13. plaća, a tijekom prošle godine ukupan iznos tih isplata bio je gotovo 955 milijuna, što je deset posto više nego 2024.

Usto, otkako je prije nekoliko godina omogućeno da se radnicima neoporezivo nadoknađuju troškovi prehrane – bilo kroz paušalne naknade ili na temelju dokumentacije – mnogi su poslodavci to i iskoristili. Uglavnom to čine kroz paušalne naknade koje su lani dosegnule gotovo 918 milijuna (godinu prije 809), dok su za računima dokumentirane troškove prehrane isplatili dodatnih 71 milijun eura.

Spomenute tri kategorije neoporezivih primitaka svakako su najmasovnije – u svakoj broj stjecatelja tih primitaka premašuje milijun – a ukupnih iznosom zajedno premašuju 90 posto ukupnih isplata povrh plaća koje su pošteđene pratećeg troška poreza odnosno socijalnih doprinosa. Pored toga, više od sto milijuna eura (104,3 milijuna) prošle je godine, prema podacima na temelju tzv. JOPPD obrazaca, usmjereno za podmirenje troškova smještaja radnika, što je u godišnjim usporedbama povećanje za 24 posto.

Rad na daljinu

Postupno raste i broj poduzetnika koji koriste benefit neoporezivih uplata premija dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, ali ukupno su te isplate bile nešto manje od 20 milijuna eura. Slično vrijedi i za troškove vrtića koje svojim radnicima namiruju poslodavci, za što su lani poslodavci izdvojili nešto više od 11 imlijuna, a postepeni rast bilježi se i u neoporezivim isplatama za rad na daljinu, tj. troškova na ime izdvojenog mjesta rada.

Koliko god su neoporezivi primici očito široko prihvaćen oblik stimuliranja zaposlenika, među većim poslodavcima to se ne smatra najsretnijim rješenjem. Među ostalim, dugotrajnija praksa u slučajevima nižih plaća i ne zanemarivog dijela primanja kroz neoporezive isplate znači i manje uplate mirovinskih doprinosa s utjecajem na mirovine. Sve u svemu, poželjnije bi bilo da se primanja zaposlenih povećavaju sustavnim poreznim rasterećenjem rada.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti