Kulturna i civilizacijska baština Indije njezin je dar svijetu, a razumijevanje naše kulture i civilizacije vodi nas na povijesno putovanje kroz našu prošlost. Svaka ozbiljna rasprava mora početi s E. H. Carrom. U svom djelu “Što je povijest?” Carr zaključuje: “Povijest je neprekidan proces interakcije između povjesničara i činjenica, beskrajan dijalog između sadašnjosti i prošlosti, dinamičan, dijalektički proces koji se ne može ograničiti pukim empirizmom ili ljubavlju prema činjenicama samima.”
Drugi važan aspekt je međuodnos između kulture i imperijalizma u 19. stoljeću. Dr. Edward W. Said ističe u svom znamenitom djelu “Kultura i imperijalizam”: “Djelomično zbog carstva, sve su kulture međusobno povezane; nijedna nije jednostavna i čista, sve su hibridne, heterogene, različite i nejedinstvene.”
Kulturni obrazac
To je izvrsna definicija i naše kulture.
Dolaskom Nizozemaca, Portugalaca, Francuza i Britanaca u Indiju činili su se pokušaji umanjivanja ili diskreditiranja naše baštine. To je bilo doba kolonijalizma i imperijalizma. Dr. Said istaknuo je kako je ideja o “nižim rasama” poticala imperijalistička osvajanja teritorija. Kultura imperijalizma podrazumijevala je uzdizanje kulture kolonizatora nauštrb drugih – pojam koji je u potpunoj suprotnosti s indijskim pristupom.
Jedno od najutjecajnijih djela, “Čudo koje je bila Indija” A. L. Bashama, odbacuje prijašnju zapadnu interpretaciju prema kojoj je indijska civilizacija apolitična, duhovna i nepromjenjiva – statična i nedinamična. Basham jasno pokazuje da indijska civilizacija posjeduje duboku dinamiku i bogatu kulturnu baštinu, a u tome su ključnu ulogu imale i usmene tradicije.
Civilizacija koja se razvila u dolinama dvaju velikih riječnih sustava – Inda i Gange – iako geografski odvojena Himalajom, nikada nije bila izolirana. Doseljenici i trgovci dolazili su u Indiju kopnenim i pomorskim putovima s Istoka i Zapada. Kao velika pomorska sila, Indijci su također putovali u oba smjera. To je rezultiralo razvojem složenog i višedimenzionalnog kulturnog obrasca, vidljivog u umjetnosti i kulturnim tradicijama od najstarijih vremena do moderne Indije – od “plesnih Buddha” u gandharskoj školi umjetnosti, snažno prožetih grčkim utjecajima, do veličanstvenih hramova sjeverne i južne Indije.
Arijsko razdoblje donijelo je razvoj vedskog stvaralaštva i Rigvede kao najstarijeg književnog izvora, poslije i Purane te epova Ramajana i Mahabharata. Drevna indijska arhitektura i skulptura bile su dinamične, ne statične. Zahvaljujući kulturnoj interakciji i međusobnom utjecaju, indijska drevna kultura nije nestala ni nakon dolaska muslimanskih osvajača. Od 10. stoljeća nadalje, invazije muslimanskih vojski teško su pogodile indijsku kulturu i dovele do razaranja mnogih njezinih elemenata. Ti napadi uključivali su i barbarska djela poput višekratnog uništavanja slavnog hrama Somnath.
Unatoč tomu, u kasnijem razdoblju razvila se indo-islamska, mogulska arhitektura i minijaturno slikarstvo – kao izraz indijske sinkretične kulture. Najfascinantniji aspekt srednjovjekovne povijesti upravo je razvoj indo-islamskog stila u umjetnosti i arhitekturi, koji je nastajao uporabom domaćih resursa, znanja, dizajna i motiva. U mogulsko doba oblikovao se eklektičan kulturni uzor, čiji je najljepši primjer Taj Mahal.
Važno je prepoznati da su indijska kultura i civilizacija dar i njezinoj dijaspori. Indija je multikulturalna država. U suradnji i partnerstvu s brojnim iseljeništvom indijska kultura postala je sila povezivanja, izgradnje odnosa i zacjeljivanja rana koje su povijest i politika stvorile. Na međunarodnoj razini priznato je da su kulturna i civilizacijska partnerstva jedan od najvećih indijskih doprinosa svijetu. Izreka Vasudhaiva Kutumbakam iz Maha Upanišada bila je jedan od najranijih izraza ideje svjetskog građanstva, kako ga danas shvaćamo: “Udara čaritanam tu, Vasudhaiva kutumbakam.”
Najveći izazov
To znači da samo velikodušni i plemeniti ljudi promatraju svijet kao jednu obitelj. Ova misao čini temelj UNESCO-va trajnog dijaloga među kulturama, religijama i civilizacijama. Kroz svoju dijasporu, živahna indijska kulturna i civilizacijska baština proširila se diljem svijeta. Ona snažno podsjeća da su indijske vrijednosti tolerancije, uključivosti i kulturne razmjene – koje su neodvojivi dio naše civilizacije – danas relevantnije nego ikad u nastajućem, kaotičnom globalnom poretku.
Kulturna diplomacija danas ima važnu ulogu u promicanju tih vrijednosti. Indijska umjetnost, kultura i duhovnost stoljećima privlače ljude iz cijelog svijeta. Indijska duhovnost ima globalnu prisutnost već stoljećima, a jedno od njezinih najpoznatijih suvremenih očitovanja je velik broj joga centara diljem svijeta. Na osobnu inicijativu premijera Modija, ubrzo nakon njegova prvog izbora 2014. godine, Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 21. lipnja Međunarodnim danom joge. Tako su kultura i kulturna diplomacija postale snažan instrument povezivanja, izgradnje bilateralnih odnosa i zacjeljivanja povijesnih i političkih podjela.
Najveći izazov sada je kako sačuvati tu kulturu. Ona je živa i može opstati samo ako je njegujemo i jačamo kroz naraštaje, uključujući i našu dijasporu. Doista, ako svoju civilizacijsku i kulturnu baštinu ne predstavimo na način koji je razumljiv i privlačan mladim Indijcima, ona ne može preživjeti. Naša složena, višeslojna kultura naš je dar svijetu. Ona odražava evoluciju naše povijesti – način na koji je Indija neprimjetno upijala druge kulture, a da nikada nije izgubila vlastiti identitet.
Nedavno sam posjetila Sveučilište Višva Bharati (Vishwa Bharati University) u Shantiniketanu i pročitala poruku Gurudeva na ulazu, koja i danas snažno odjekuje: “Indija je bogatstvo duha koje pripada svima. Priznajemo obvezu Indije da ponudi drugima gostoprimstvo svoje najbolje kulture i pravo Indije da od drugih primi ono što je najbolje u njima.”
To smo činili i nastavit ćemo činiti u budućim generacijama. Upravo zato mi smo Bharat, to jest Indija.
© Project Syndicate, 2026.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu