Lokacijska dozvola za gradnju drugog kolosijeka nove trase nizinske pruge kroz Karlovac očekuje se u 2027. godini, rečeno je na sastanku predstavnika Grada Karlovca i državne tvrtke HŽ infrastruktura s projektantima u utorak u Karlovcu.
Kako je priopćila karlovačka Gradska uprava, sastanku su nazočili predstavnici svih gradskih službi, tvrtke Hrvatske ceste, voditelj projekta iz tvrtke HŽ infrastruktura Tomislav Tomić i zamjenica voditelja projekta izgradnje nizinske pruge između Karlovca i Oštarija Ljiljana Berc.
Brzina 120-160 km/h
Tomić je predstavio idejno rješenje nove trase nizinske pruge kroz Karlovac koje je nastalo na temelju urbanističko-arhitektonskog natječaja za Nazorovu ulicu. U tome su mu pomogli projektanti Vedran Pedišić i Stipe Gašpar kao autori nagrađenog rada te projektantica Ana Smolić.
Projekt obuhvaća izgradnju četiri kilometra nove trase pruge od mosta na Kupi do rasputnice Mostanja, a pruga će se podijeliti u tom dijelu na dvije dionice, na novu trasu prema Oštarijama i na rekonstrukciju postojećeg kolosijeka prema Dugoj Resi.
“Vlakovi koji bi se kretali novom trasom dostizali bi brzine od 120 do 160 kilometara na sat, čime će se znatno unaprijediti učinkovitost i sigurnost prometa”, poručuju iz Grada Karlovca.
Posebna rasprava, kako je priopćeno, vodila se o rješenju stajališta Karlovac centar i o integraciji željezničke infrastrukture u gradski prostor. Zaključeno je da će se u roku od mjesec dana “razriješiti sva otvorena pitanja” te da će Grad Karlovac ustupiti projektnu i plansku dokumentaciju, a tvrtka HŽ infrastruktura zatražiti dodatna očitovanja svih dionika.
Na koncu će biti potpisan sporazum između Grada i HŽ-a o daljnjoj suradnji na realizaciji projekata koji se odnosi na nizinsku prugu, a među njima su i podzemna i nadzemna garaža u Sarajevskoj, rekonstrukcija Autobusnog kolodvora Karlovac, izgradnja prijelaza ispod državne ceste D1 i rješenje prijelaza ispod sadašnje i buduće pruge s Mažuranićeve obale ka četvrti Dubovac s novim pješačko-biciklističkim prolazom ispod mostova, dodano je. Rečeno je da je izgradnja novog kolosijeka planirana na stupovima s nadvožnjacima, mostovima i potpornim zidovima te da će postojeća pruga tijekom gradnje ostati u funkciji te će postojeći kolosijek biti rekonstruiran nakon puštanja nove pruge u promet.
“Procijenjena vrijednost investicije na dionici od Karlovca do Skrada iznosi između 600 i 700 milijuna eura, a financiranje projekta planirano je iz sredstava Europske unije”, izvijestili su iz gradske uprave. Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić lani je izjavio kako bi se pruga najranije mogla realizirati 2032., dok bi najkasnije pruga trebala biti gotova do 2036. godine. Nizinska pruga jedan je od ključnih infrastrukturnih projekata koji će dugoročno unaprijediti povezanost Hrvatske i ojačati ulogu riječke luke u europskom prometu.
Ogromna važnost projekta
Profesori Davor Dujak s osječke Ekonomije i Borna Debelić s riječkog Pomorskog fakulteta prošle godine prezentirali su studiju “Ekonomski učinci riječke luke”, prema kojoj bi riječka luka do 2040. godine, prema osnovnom scenariju, mogla imati utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske s oko 2,5 milijarde eura, uz nužnu pretpostavku otvaranja “visoko učinkovite” željezničke pruge Rijeka-Zagreb do 2035. godine. Taj iznos uključuje prihode koji se ostvaruju iz djelatnosti luke izravno, posredno i inducirano, kroz povećani dohodak zaposlenika i dobavljača, pojašnjavaju.
Prema optimističnom scenariju, pak, koji pretpostavlja dovršetak dvokolosiječne nizinske pruge Zagreb-Rijeka do 2032. godine, Luka Rijeka bi mogla generirati oko pet puta više ekonomske aktivnosti nego trenutačno, odnosno 3,3 milijarde eura i 8600 radnih mjesta u luci, pratećim djelatnostima i u širem gospodarstvu Primorsko-goranske županije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu