Europska unija upozorila je vlasti u Bosni i Hercegovini da je zemlja suočena s ozbiljnim rizikom da uskoro dospije na popis država pod posebnim financijskim nadzorom zbog neusvajanja zakona bitnih za sprječavanje pranja novca i borbu protiv terorizma.
Iz Delegacije EU u Sarajevu u srijedu su podsjetili kako je od veljače 2025. godine Bosna i Hercegovina ušla u jednogodišnje razdoblje promatranja koju provodi Radna skupina za financijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), globalno nadzorno tijelo za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma. Do toga je došlo zbog niza nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma u Bosni i Hercegovini, koje je utvrdio Komitet Vijeća Evrope MONEYVAL u svom izvještaju o uzajamnoj evaluaciji iz prosinca 2024. godine, dodali su.
“Jednogodišnje razdoblje promatranja istječe za nekoliko tjedana. Ukoliko ne bude ostvaren značajan napredak u otklanjanju nedostataka koje je istaknuo MONEYVAL, postoji visoka vjerojatnost da će FATF uvrstiti Bosnu i Hercegovinu na popis država pod pojačanim nadzorom (tzv. “siva lista”)”, upozorili su iz Delegacije EU.
U praksi bi to imalo izravne posljedice po poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine zbog posebnih provjera svih financijskih transakcija te bi utjecalo na pristup međunarodnim financijskim tržištima i transakcijama, privatne komercijalne aktivnosti, kao i javne fiskalne poslove. Također bi moglo negativno utjecati na izglede Bosne i Hercegovine da pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
Tijela vlasti u Bosni i Hercegovini EU poziva da stoga djeluju hitno, odnosno osiguraju što brže usvajanje Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom te Zakona o ciljanim financijskim sankcijama za terorizam, financiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Od BiH se traži i da napokon uspostavi registar stvarnih vlasnika pravnih subjekata.
Zbog unutarnjih političkih sukoba i rasprava o tome što su čije ovlasti, BiH do danas nije uspjela uspostaviti funkcionalno koordinacijsko tijelo za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Ne postoji ni sustav nadzora temeljen na procjeni rizika, osobito nad odvjetnicima, bilježnicima, računovođama, agentima za nekretnine i pružateljima usluga virtualne imovine niti se može nadzirati ulazak rizičnih osoba u vlasničke strukture tvrtki.
Od tužiteljstava i sudova traži se povećanje broj istraga i presuda za pranje novca, kao i ujednačena sudsku praksu koja sada ne postoji jer svaki entitet kreira svoju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu