Kada je Sam Altman prije godinu dana rekao da je Rimsko Carstvo tvrtke OpenAI stvarno Rimsko Carstvo, nimalo se nije šalio. Na isti način na koji su Rimljani postupno gomilali carstvo koje se prostiralo na tri kontinenta i zauzimalo devetinu Zemljinog opsega, izvršni direktor i njegova svita sada po planetu raspoređuju vlastite latifundije, samo što to nisu poljoprivredna imanja, već AI podatkovni centri. Tehnološki direktori poput Altmana, Jensena Huanga iz Nvidije, Satre Nadelle iz Microsofta i Larryja Ellisona iz Oraclea u potpunosti su prihvatili ideju da budućnost američkog, a možda i globalnog gospodarstva, leži u tim novim skladištima prepunim IT infrastrukture. No podatkovni centri, naravno, nisu nikakva novost. U najranijim danima računarstva postojali su golemi ‘mainframe’ kompjuteri koji su gutali energiju u klimatiziranim sobama, s koaksijalnim kabelima koji su prenosili informacije do terminalnih računala. Zatim je bum potrošačkog interneta kasnih devedesetih godina prošlog stoljeća pokrenuo novu eru infrastrukture. Masivne zgrade počele su nicati u predgrađima Washingtona, ispunjene bezbrojnim policama s računalima koja su pohranjivala i obrađivala podatke za tehnološke tvrtke, piše portal Wired.

Zvonimir Akrap, OTP banka, član Uprave

‘VUCA na steroidima’… Usprkos svemu, očekujemo nastavak rasta naše ekonomije

Desetljeće kasnije, ‘oblak’ (cloud) postao je sveprisutna, ali neopipljiva infrastruktura interneta. Pohrana podataka postala je jeftinija, što su neke tvrtke, poput Amazona, vješto iskoristile. Divovski podatkovni centri nastavili su se širiti, no umjesto da tehnološke tvrtke koriste kombinaciju vlastitih poslužitelja i unajmljenih prostora, svoje su računalne potrebe prebacile na virtualizirana okruženja. U međuvremenu, tehnološke tvrtke usisavale su petabajte podataka koje su ljudi dobrovoljno dijelili na internetu, u poslovnim okruženjima i putem mobilnih aplikacija. Tvrtke su počele pronalaziti nove načine za rudarenje i strukturiranje tih velikih podataka, poznatih kao ‘Big Data’, obećavajući da će promijeniti živote. Na mnogo načina, to se i dogodilo.

What Car?

Najpopularniji automobili u Europi: Ovo je 10 najpouzdanijih i najisplativijih

Sada se tehnološka industrija nalazi u grozničavim danima generativne umjetne inteligencije, koja zahtijeva potpuno novu razinu računalnih resursa. ‘Big Data’ je zastario koncept; sada su tu veliki podatkovni centri, umreženi i spremni za umjetnu inteligenciju. Za pokretanje AI podatkovnih centara potrebni su brži i učinkovitiji čipovi, a proizvođači poput Nvidije i AMD-a s oduševljenjem su prihvatili tu priliku, glasno izražavajući svoju ljubav prema AI-ju. Industrija je ušla u dosad neviđenu eru kapitalnih ulaganja u AI infrastrukturu, što je čak i američki BDP gurnulo u pozitivan teritorij. Riječ je o masivnim, isprepletenim poslovima koji se sklapaju uz stisak ruke, podmazani gigavatima i euforijom, dok ostatak svijeta pokušava pratiti stvarne ugovore i iznose.

OpenAI, Microsoft, Nvidia, Oracle i SoftBank sklopili su neke od najvećih poslova. Ove godine, raniji superračunalni projekt između OpenAI-ja i Microsofta, nazvan Stargate, postao je temelj za ogroman projekt AI infrastrukture u Sjedinjenim Državama. Predsjednik Donald Trump nazvao ga je najvećim infrastrukturnim projektom u povijesti, što možda i nije bilo pretjerivanje. Altman, Ellison i izvršni direktor SoftBanka Masayoshi Son sudjelovali su u dogovoru, obećavši početnih sto milijardi dolara, s planovima za ulaganje do petsto milijardi dolara u Stargate u narednim godinama. Kasnije, u srpnju, OpenAI i Oracle najavili su dodatno Stargate partnerstvo, mjereno u 4.5 gigavata kapaciteta i očekivanih sto tisuća novih radnih mjesta.

Pregovori

MOL i NIS obavijestili Amerikance da pregovaraju o prodaji ruskog udjela

Microsoft, Amazon i Meta također su objavili planove za projekte podatkovnih centara vrijedne više milijardi dolara. Microsoft je početkom 2025. izjavio da planira uložiti otprilike 80 milijardi dolara u izgradnju podatkovnih centara s AI podrškom za treniranje modela i primjenu AI i cloud aplikacija diljem svijeta. Zatim je u rujnu Nvidia objavila da će uložiti do sto milijardi dolara u OpenAI, pod uvjetom da OpenAI ispuni dogovor o korištenju do deset gigavata Nvidijinih sustava za svoje infrastrukturne planove, što u suštini znači da OpenAI mora platiti Nvidiji kako bi od nje dobio novac. Sljedećeg mjeseca, AMD je rekao da će dati OpenAI-ju čak deset posto dionica tvrtke ako OpenAI kupi i implementira do šest gigavata njihovih grafičkih procesora do 2030. godine. Upravo ta kružna priroda ulaganja navodi javnost i analitičare na pitanje idemo li prema pucanju AI balona.

Ono što je jasno jest da su kratkoročne posljedice izgradnje ovih podatkovnih centara stvarne. Potrebe za energijom, resursima i radnom snagom AI infrastrukture su goleme. Prema nekim procjenama, svjetska potražnja za energijom za AI trebala bi nadmašiti potražnju za rudarenjem bitcoina do kraja ove godine, kako je izvijestio Wired. Procesori u podatkovnim centrima se zagrijavaju i potrebno ih je hladiti, pa velike tehnološke tvrtke crpe vodu iz općinskih vodoopskrbnih mreža, pri čemu ne otkrivaju uvijek koliko vode troše. Lokalni bunari presušuju ili se čini da voda iz njih više nije sigurna za piće. Stanovnici koji žive u blizini gradilišta podatkovnih centara primjećuju da se povećavaju prometne gužve, a u nekim slučajevima i broj prometnih nesreća. U jednom dijelu okruga Richland u Louisiani, gdje se nalazi Metin podatkovni centar Hyperion vrijedan 27 milijardi dolara, ove je godine zabilježen porast broja sudara od 600 posto.

Glavni zagovornici umjetne inteligencije sugeriraju da će se sve to isplatiti. Malo koji vrhunski tehnološki direktor će javno razmotriti mogućnost da se radi o pretjerivanju, bilo ekološkom ili ekonomskom. “Apsolutno ne”, rekla je Lisa Su, izvršna direktorica AMD-a, ranije ovog mjeseca na pitanje je li se AI pjena prelila preko čaše. Su, kao i drugi direktori, navodi ogromnu potražnju za AI kao opravdanje za ove goleme kapitalne izdatke. No, potražnja od koga? To je teže utvrditi. U njihovim mislima, potražnja dolazi od svih nas, od 800 milijuna ljudi koji koriste ChatGPT na tjednoj bazi. Evolucija od podatkovnih centara iz devedesetih, preko ere ‘clouda’ dvijetisućitih, do novih AI podatkovnih centara nije bila samo puki kontinuitet. Svijet se istovremeno kretao od malog interneta prema velikom internetu i sada prema AI internetu, i realno govoreći, nema povratka. Generativna umjetna inteligencija puštena je iz boce i ljudi poput Sama, Jensena, Larryja i Lise u tome nisu u krivu.

To, međutim, ne znači da nisu u krivu oko matematike. Oko svojih ekonomskih predviđanja ili svojih ideja o produktivnosti potaknutoj umjetnom inteligencijom i tržištu rada. Ili o dostupnosti prirodnih i materijalnih resursa za ove podatkovne centre. Ili o tome tko će doći jednom kad ih izgrade. Ili o samom vremenskom okviru svega toga.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno