Uvriježeno je pravilo da je stabilnost poslovnog okruženja jedna od ključnih varijabli u građenju očekivanja poslovne zajednice, koja presudno utječe na donošenje investicijskih odluka gospodarstvenika. Današnji svijet je sušta suprotnost tome i, bez pretjerivanja, može se okarakterizirati kao “VUCA world” na steroidima.

Ratovi, sankcije, trgovinski sukobi s teško predvidljivim zapletima i raspletima, samo su neka od događanja koja otežavaju planiranje poslovnih scenarija za budućnost. Usprkos takvom nemirnom okruženju danas na razini EU-a imamo smirivanje inflacije i posljedično podršku ECB-a posrnulom gospodarstvu snižavanjem referentnog kamatnjaka.

No, inflatorni duh još nije duboko u boci i balansiranje između podrške osjetljivom rastu gospodarstva i razložnog straha od buđenja inflacije ostaje zadaća monetarne politike i u 2026. Taj zadatak se usložnjava i eskalacijom brojnih strukturnih problema glavnih europskih ekonomija, osobito u auto-industriji, ali i općenito zaostajanjem u dijelu novih tehnologija i inovativnosti, kao i potrebom dijela EU ekonomija da smanje proračunski deficit.

Naša ekonomija, kao mala i otvorena, izravno je ili neizravno izložena tim izazovima. No, bez obzira na to, naš BDP će i u ovoj godini rasti iznad prosjeka EU-a, stopom većom od 3%, potaknut i dalje rastom osobne i državne potrošnje, ali i jačanjem investicija u fiksni kapital.

Inflatorni pritisci su i dalje snažniji od prosjeka EU-a, no u 2026. trebalo bi doći do blagog smirivanja i tog tereta. Izazovima dodajmo i stanje na tržištu rada i negativne demografske trendova, kao ključno pitanje za dugoročnu održivost i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, ali i potrebu restriktivnije države potrošnje u budućnosti. Ne zaboravimo ni obrambene potrebe u cijeloj Europskoj uniji, kao kombinaciju prilike za gospodarstvo i tereta za proračun. Komentirajući financijsku industriju, spomenimo i sve veću kompleksnost regulatornog okruženja i kapitalnu opterećenost, koja umnogome usložnjava i poskupljuje poslovanje.

Usprkos svemu spomenutom, u 2026. očekujemo nastavak rasta naše ekonomije po nešto nižim stopama u odnosu na 2025., ali i dalje većim od prosjeka EU-a. Poslovne prilike vidimo prije svega u praćenju ulaganja u infrastrukturu, stanogradnju, obnovljive izvore energije, u podršci kompanijama koje pružaju visokotehnološki vrijedne digitalne usluge, ali i proizvodnji hrane te, općenito, u podržavanju izvozno orijentiranih industrija.