U Hrvatskoj nije prisutan problem krivotvorenih lijekova, ali smo svjesni činjenice da takvi lijekovi postoje u EU i svijetu, pa stoga redovito provodimo aktivnosti radi zaštite pacijenata i osiguranja lijekova odgovarajuće kakvoće, kažu u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode. Po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u cijelome svijetu oko 10 posto lijekova su krivotvorine, a ukupni gubici ovlaštenih proizvođača lijekova procjenjuju se na više od 17 milijardi američkih dolara. U Hrvatskoj dosad nije zabilježen nijedan slučaj krivotvorenih lijekova u legalnoj distribucijskoj mreži, no njihova je nabava moguća putem Interneta ili neovlaštenih prodavaonica, kažu u Agenciji. “Stoga nastojimo informirati pacijente da lijekove kupuju isključivo u ovlaštenim prostorima, ljekarnama, prodavaonicama lijekova i zdravstvenim ustanovama. Kupnja putem oglasa, Interneta i pošte u Hrvatskoj nije dopuštena”, naglašavaju u Agenciji, čija je dužnost provjeravajući kakvoću lijekova sprječavati uvoz krivotvorina na tržište. Tako je u suradnji s drugim nadležnim tijelima Agencija otkrila krajem 2006. osobe koje su ilegalno prodavale lijekove putem oglasa na području Splitsko-dalmatinske županije. Najveća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj Pliva također aktivno radi na zaštiti vlastitih preparata od krivotvorenja. Primjerice, za zaštitu svog originalnog antibiotika Sumameda u Rusiji koristila je tehnologiju 3M sa zaštitnom naljepnicom, koja ima više zaštitnih elemenata čija se autentičnost može utvrditi samo pomoću specijalnog uređaja. “U cijelom tom poslu presudna je najstroža kontrola uvoza lijekova u Hrvatsku, a naročito na granicama sa susjednim zemljama.

Ne manje važno je i podizanje svijesti hrvatskih građana o tome da lijekove kupuju isključivo na ovlaštenim prodajnim mjestima”, naglašavaju u Plivi. U Hrvatskoj je nedavno pokrenuta i inicijativa za osnivanje Udruge za zaštitu od krivotvorina kojoj je cilj razmjena iskustava i provođenje akcija za zaštitu originalnosti proizvoda. Istodobno se osnivaju i međudržavne udruge koje svoje aktivnosti usmjeruju na obavještavanje javnosti o pojavama krivotvorina, edukaciju o opasnostima krivotvorina te lobiranje i vođenje kampanja protiv tih pojava, kažu u Plivi. Po mišljenju predsjednika Uprave Medike Damira Kuštraka, velik doprinos u zaštiti od krivotvorenih lijekova bilo bi uvođenje elektronskog recepta, za što je izrađen projekt 2003., ali koji ni do danas nije uveden. Neki propagiraju uvođenje i RFID-a, tehnologije zaštite koja je vrlo pouzdana, ali ona je zasad još skupa, kazao je. Europske farmaceutske kompanije rade i na novim mjerama usmjerenim na suzbijanje trgovine krivotvorenim lijekovima. Tako planiraju od iduće godine uvesti pilot-program korištenja dvodimenzionalnih barkodova i ambalaže koja onemogućava prepakiranje lijekova. Novi prijedlog hrvatskog Zakona o lijekovima, koji je usklađen sa zakonodavstvom EU, a koji je Vlada ovih dana uputila u saborsku proceduru, prvi put regulira pojam krivotvorenog lijeka i predviđa kaznene sankcije za zloporabu lijekova. Tako je za prodaju lijekova bez obavljenog ispitivanja ili krivotvorenje podataka o lijeku propisana novčana kazna od 100.000 do 150.000 kuna.
(H)