Umjetna inteligencija (AI) u hrvatskom ugostiteljstvu još uvijek je u začecima, a AI stručnjaci primjećuju kako veliki broj ugostitelja strahuje od toga da će im AI oduzeti posao. “Postoji strah. Čini se da svi čekaju da netko drugi prvi krene. Održavala sam predavanja ugostiteljima na ovu temu i većinom su skeptični i očekuju da će ih jako puno koštati.

No, oni koji krenu u to, ubrzo shvaćaju da to nije nešto posve novo niti preskupo. Već postoje i jeftini, ponekad i besplatni alati, samo je potrebno krenuti u tom smjeru”, tvrdi Kristina Rabar Lukež, stručnjakinja za umjetnu inteligenciju. Podsjeća kako umjetna inteligencija ne može raditi bez ljudi i svaki zadatak koji AI obavi, morao je zadati čovjek.

Rješenje po mjeri

Upitana kakav je omjer ugostitelja koji spremno i odlučno koriste AI i onih koji ga još uvijek izbjegavaju, kaže kako je puno veći omjer onih koji još uvijek izbjegavaju korištenje umjetne inteligencije u ugostiteljstvu, no Rabar Lukež vjeruje kako bi se svakom ugostitelju moglo ponuditi AI rješenje specifično za njega. Na 17. Forumu zagrebačkih ugostitelja održanom u hotelu Esplanade u Zagrebu hodnicima je prolazio i – robot konobar.

“Takvi roboti su odlični za olakšavanje posla konobaru i služe za manje zadatke, dok konobar tada ima vremena popričati sa svakim gostom”, izjavila je Rabar Lukež i dodala: “Postoje i AI alati u administraciji koja također usporava posao ugostitelja. Primjerice, alati koji koriste predikativnu analizu mogu pretpostaviti kad što treba naručiti, organizirati smjene i niz drugih zadataka.” U sektoru turizma postoje oni koji su više zainteresirani za korištenje umjetne inteligencije. Prema iskustvu Rabar Lukež, umjetna inteligencija puno se koristi u svrhe digitalnog marketinga i puno ga koriste iznajmljivači, posebice za bolje prijevode u komunikaciji sa stranim gostima.

“Ne želimo govoriti samo o troškovima i administraciji, nego o svemu što nam može olakšati posao i unaprijediti ga. Umjetna inteligencija i održivost više nisu teme budućnosti, one su već dio naše svakodnevice i mogu nam pomoći da radimo učinkovitije, pametnije i odgovornije”, poručio je Franz Letica, predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb. Ipak, iako napredak tehnologije ima svoje benefite, imperativ je još uvijek na ljudskom kontaktu, poručuju iz sektora.

“Kolege već koriste umjetnu inteligenciju kroz razne chat aplikacije i proizvode servisa, što im uveliko olakšava posao i ostavlja više vremena da se posve onome što je nama u sektoru najbitnije, a to je naš gost”, kazao je Letica. Osim umjetne inteligencije, na forumu je bilo riječi i o drugim, za zagrebačke ugostitelje važnim temama.

Prema Gradu Zagrebu upućen je prijedlog da ugostitelji budu izravno uključeni u formiranje Javnih poziva u sklopu Programa poticanja poduzetništva, osobito u segmentima održivosti, obnovljivih izvora energije i digitalizacije poslovanja. Zatraženo je i uvođenje digitalne platforme za upravljanje terasama i javnim površinama, koja bi pojednostavila i ubrzala procese, te nastavak dugoročnog brendiranja zagrebačke gastro scene u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba, uz poticanje razvoja ponude i u rubnim dijelovima grada.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

“Ugostiteljstvo je ozbiljan posao i velik poslodavac, a naši objekti daju ritam životu ovoga grada. Ako želimo zadržati kvalitetu, radna mjesta i standarde koji se od nas očekuju, nužno je da nas se čuje. Naši zaključci nisu lista želja, nego konkretni preduvjeti za stabilan i održiv sektor. Spremni smo na modernizaciju, digitalizaciju i nove modele poslovanja, ali očekujemo da nam se u tome bude partner”, rekao je Letica.

Lokalno je najbolje

Ugostitelji poručuju kako uvođenje fiskalizacije 2.0 zahtijeva razuman pristup te traže da se 2026. godina odredi kao potpuno prijelazno razdoblje u kojem se neće primjenjivati kazne, nego edukacija i podrška. Uz to, naglašena je potreba daljnjeg poreznog rasterećenja, posebno kroz smanjenje troškova rada i izjednačavanje PDV-a na 13 posto za sve ugostiteljske usluge, što bi omogućilo konkurentnije poslovanje i veće plaće zaposlenicima. U glavnom gradu nema veće fluktuacije u broju objekata. Zagreb broji oko 4200 ugostiteljskih objekata. Prema istraživanjima, strane turiste najviše privlači autohtona i domaća gastro ponuda. Njih oko 70 posto želi kušati autentična hrvatska jela.

“Projekt Delicious koji je pokrenula Turistička zajednica Grada Zagreba dobar je smjer. Putem te platforme pokazalo se da je domaće ključ uspjeha u ugostiteljstvu. Lokalno je najbolje. Nemojmo gurati niti tražiti neke internacionalne restorane u Zagrebu. Budimo domaći i autohtoni”, poručuje Letica.