Psiholog, poduzetnik, stručnjak za ljudske resurse i istraživač umjetne inteligencije Aco Momčilović gost je novog izdanja podcasta „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“.

Govorio je o ubrzanom razvoju umjetne inteligencije i utjecaju koji ona već sad ima na različite industrije, ali i čovječanstvo u cjelini. On je i predsjednik Globalnog instituta za etiku umjetne inteligencije, a kaže da se primarno bavi sa socio-ekonomskim posljedicama razvoja umjetne inteligencije.

Sve zemlje trebaju sudjelovati u razgovorima o umjetnoj inteligenciji

„Cilj instituta je povesti razgovor o AI u multikulturalnom kontekstu jer se većina razgovora vodi iz perspektive onih koji razvijaju umjetnu inteligenciju, što sužava raznovrsnost razgovora na zemlje Zapada i Kinu. Mi želimo upozoriti da je to tema o kojoj svi moraju imati svoje mjesto za stolom, imamo cijeli niz zemalja, naroda, sustava vrijednosti koji nisu zastupljeni u tim razgovorima iz jednostavnog razloga zato što te zemlje i ti ljudi ne razvijaju umjetnu inteligenciju, ali je koriste“ – kaže Momčilović.

Nakon ubrzanog razvoja umjetne inteligencije s pojavom ChatGPT-a krajem 2022. godine, Momčilović kaže da nam treba jedan vremenski odmak da vidimo kolikom brzinom se razvija generativna umjetna inteligencija. „Sada nam treba još godina, dvije da vidimo jesmo li došli do nekog plafona ili razvoj i dalje raste eksponencijalno. ChatGPT se u početku bavio samo s tekstom, no sad već radi sa zvukom, slikom i videom. Aplikacija je jako puno napredovala ali hoćemo li imati još jedan kvalitativni skok, to ćemo vidjeti unutar iduće godinu do dvije“ – smatra Momčilović.

skok od lanjskog lipnja

Objavljena nova cifra prosječne plaće u Zagrebu, evo koliko iznosi

U Hrvatskoj 30 do 40 posto tvrtki značajno koristi AI

Porasla je i upotreba takvih alata pa samo ChatGPT koristi trenutno 800 do 900 milijuna ljudi na svijetu. „Ono što je potvrđeno jest da je to tehnologija opće primjene i da će ući u sve pore društva“ – ističe Momčilović i dodaje kako AI sve više postaje nezamjenjiva u raznim industrijama bilo kao zamjena za ljude ili kao pomoćni alat.

„Rekao bih da danas 30 do 40 posto kompanija u Hrvatskoj značajno koristi umjetnu inteligenciju. Prvi segment je automatizacija nekih jednostavnih poslova gdje god je moguća, poput službi za korisnike. Drugi segment koji ovi malo sofisticiraniji koriste je predikcija, imaju puno podataka pa rade analize i predviđanja što će se i kada dogoditi.

To je nešto gdje kompanije jako brzo mogu vidjeti povratak ulaganja. Postoji treći segment, a to je korištenje umjetne inteligencije prilikom nekih kreativnih procesa, za inovativnost. Po meni je to najvažnije područje jer oni koj na taj način uspiju podignuti razinu svoje inovativnosti i stvoriti neke nove proizvode i usluge imat će najveću dodatnu vrijednost i najviše koristi“ – kaže Aco Momčilović.

Umjetna inteligencija nije na razini Einsteina, ali je kvalitetan sugovornik

Kad je riječ o kreativnosti umjetne inteligencije treba znati što točno od nje želimo i očekujemo. „Umjetna inteligencija nije na razini niti blizu nekakvog Einsteina ili nekog vrhunskog znanstvenika ali ako gledamo ove dnevne stvari, umjetna inteligencija je dovoljno kreativna da vam kreira neke nove poslovne ideje, planove, da sudjeluje kao kvalitetan sugovornik u procesu ideacije.

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

A to je u poslovnom smislu sasvim dovoljno. Ne očekujemo od nje neka znanstvena otkrića, ali hoće li na nekoj našoj razini mentalnih kapaciteta proširiti naše poglede, samom činjenicom da joj je dostupno puno više podataka nego nama, to svakako hoće“ – zaključuje Momčilović.

U podcastu je detaljno govorio o primjeni umjetne inteligencije u raznim područjima kao što su zdravstvo, obrazovanje, vojna industrija, mediji pa čak i u religiji.

Čovjek bi u budućnosti mogao izgubiti kontrolu nad umjetnom inteligencijom

„Pitanje je hoće li se i kada razviti opća umjetna inteligencija (AGI) koja bi imala funkcionalnost ljudskog mozga. Postoje različite predikcije o tome, neki autori tvrde da bismo već 2027. mogli doći do neke razine AGI-ja. Ne možemo znati je li to točno jer postoje i znanstvenici koji su skeptici i tvrde da opću umjetnu inteligenciju nećemo postići tako brzo i na ovaj način. Ako do nje dođe, ne možemo znati što će se dalje dogoditi, to je trenutak u kojem bi čovjek mogao izgubiti kontrolu.

Potom se otvara pitanje može li takva umjetna inteligencija razvijati samu sebe i stvoriti superinteligenciju koja bi bila inteligentnija ne samo od čovjeka nego čovječanstva zajedno i što bi to značilo za našu civilizaciju“ – zapitao se u podcastu Aco Momčilović. Te su teme još uvijek u domeni fantastike no sve izglednije je da bi mogle postati stvarnost u bliskoj budućnosti.