Statistika eVisitora za srpanj je stigla i, iako se u naslovima može reći da je “mješovita”, stvarnost je daleko pozitivnija nego što sugerira ‘mainstream’ izvještavanje.

Prava istina bila bi da smo otprilike u okvirima očekivanog. Za Veljka Ostojića, direktora Hrvatske udruge turizma, sezona teče u skladu s očekivanjima.

“Nema nikakvih iznenađenja. Imali smo dobru predsezonu, vjerski praznici pali su relativno kasno. U špici sezone imamo blagi pad, pogotovo u nekim oblicima smještaja, posebno privatni smještaj. Hoteli i kampovi solidno su popunjeni i to je dobra vijest”, kaže Ostojić za Poslovni dnevnik. S njim se slažu i analitičari Intercapitala uz dodatak da je vidljivo da se hrvatski turizam se razvija, a ne posustaje.

Nema iznenađenja

U srpnju je ukupno bilo 4,17 milijuna dolazaka stranih turista, što je pad od dva posto u odnosu na prethodnu godinu, s brojem noćenja stranih turista koji su dosegli 25,95 milijuna, što je pad od jedan posto. Dolazaka domaćih turista bilo je 429 tisuća, a domaćih noćenja 3,27 milijuna, što je pad od jedan posto u odnosu na prethodnu godinu.

Time se ukupan broj dolazaka popeo na 4,6 milijuna, što je pad od dva posto u odnosu na prethodnu godinu, a ukupan broj noćenja na 29,22 milijuna, što je pad od jedan posto u odnosu na prethodnu godinu. Posljedično, prosječni boravak po osobi porastao je za 0,7 posto u odnosu na prethodnu godinu na 6,36 dana. Međutim, gledajući statistiku od početka godine, priča je drugačija – dolasci su porasli dva posto u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši 12,21 milijun, dok je broj noćenja iznosio 58,71 milijun, što je također porast od dva posto u odnosu na prethodnu godinu.

“Većina medijskih izvješća usredotočuje se na pad dolazaka i noćenja u srpnju, predstavljajući ga kao razlog za zabrinutost. Ali je li pad tih brojki inherentno negativan? Ne nužno”, piše Marin Orel, analitičar Intercapitala.

S jedne strane, manji broj dolazaka u vrhuncu sezone može signalizirati usporavanje prenapučenosti i masovnog turizma – pomak prema održivijem, uravnoteženijem broju posjetitelja (o čemu smo već više puta pisali). To koristi ne samo okolišu, već i lokalnim zajednicama te ukupnoj kvaliteti i atraktivnosti hrvatskog turizma. Manji jaz između potražnje u vrhuncu i izvan sezone također može ublažiti cjenovni pritisak, pomažući cijenama da rastu stabilnije i prirodnije, umjesto da rastu ljeti.

Veljko Ostojić naglašava činjenicu prejakog rasta privatnog smještaja.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“U posljednjih godinu dana imamo 60 tisuća novih smještajnih kapaciteta godišnje. S druge strane, imamo značajna ulaganja u kvalitetu hotela i kampova, to je tržište prepoznalo. U kontekstu hotela valja reći da cijene jesu rasle, ali znatno uravnoteženije. Hrvatski hoteli su lani poskupjeli 1,9 posto, a konkurencija na Mediteranu je poskupjela 4,5 posto. Ove su godine domaći hoteli podigli cijenu 4,6 posto, a na Mediteranu 3,9 posto. Iz toga zaključujemo da su cijene u hotelima s obzirom na popunjenost očito dobro pogođene”, tvrdi Ostojić.

Također, broj turista samo je dio priče o turističkoj sezoni. Važnije je koliko troše. Manji broj posjetitelja s većom potrošnjom daleko je bolji za ograničene kapacitete ugostiteljstva, maloprodaje i restorana u Hrvatskoj nego jurnjava za sve većim brojem posjetitelja.

Imajući to na umu, podaci Porezne uprave za srpanj pokazuju da su prihodi od sektora smještaja i ugostiteljstva (hoteli, privatni smještaj, restorani itd.) porasli za 7,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Veleprodaja i maloprodaja, kao i prodaja i popravci motornih vozila, zabilježili su porast od 4,5 posto u odnosu na prethodnu godinu – pri čemu je maloprodaja, naravno, najrelevantnija komponenta.

“Što se tiče zabrinutosti oko precijenjenih cijena za domaće goste, oni nisu potkrijepljeni podacima. Dolasci domaćih turista porasli su za 8,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su noćenja domaćih turista porasla za 5,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iako uvijek postoji prostor za poboljšanje upravljanja, podaci jasno pokazuju da su Hrvati, ukupno gledano, bogatiji i da žive bolje nego ikad – a turističke brojke samo su jedne od mnogih koje to potvrđuju”, naglašava Orel.

Nadalje, stalni izazov za održivost je omjer između hotela/kampova i privatnog smještaja. Srpanj je pokazao blago poboljšanje – noćenja u hotelima činila su 17 posto ukupnog smještaja (u odnosu na 16 posto prošle godine), dok je privatni smještaj i dalje dominirao s 42 posto (u odnosu na 43% prošle godine).

U odnosu na prethodnu godinu, broj noćenja u hotelima porastao je za 2,8 posto, dok je broj noćenja u privatnom smještaju porastao skromnije, za 1,5 posto. To sugerira da se brzo širenje privatnog najma usporava – trend koji će se vjerojatno nastaviti kako se potražnja stabilizira, a popunjenost smanjuje. Ne smije se zanemariti ni troškovna strana hrvatskog tuzima koja je pod itekakvim pritiskom.

“Troškovi rada u prvom polugodištu rasli su u Hrvatskoj 12 posto, a na Mediteranu samo četiri posto. Također, troškovi hrane kod nas su porasli ove godine pet posto, a na Mediteranu samo 2,6 posto”, iznosi jasne podatke Ostojić.

Cjelogodišnja destinacija

Turistički radnici, ali i analitičari dosta očekuju i od posezone koja bi, očekuje se, trebala biti bolja nego lanjska. “Valja uzeti u obzir da na posezonu posezona veliki utjecaj ima vrijeme, posebno na kampove. No, prema sadašnjem stanju rezervacija trebalo bi biti solidno”, optimističan je Ostojić. S njim se slažu i analitičari RBA.

“Očekujemo da bi posezona uz preduvjet povoljnih vremenskih prilika mogla bilježiti nešto povoljnije rezultate. Smatramo da upravo u razdobljima izvan glavne sezone leži potencijal za daljnji rast u turizmu. Na razini cijele 2025., očekujemo oko jedan posto više turističkih noćenja u odnosu na godinu ranije”, pišu analitičari RBA.

Iako podaci tvrtki za srpanj još nisu dostupni, rezultati za prvu polovicu godine za Valamar Rivieru, Arena Hospitality Group i Maistru (dio Adris grupe) ukazuju na još jednu snažnu sezonu. Ove tvrtke izvijestile su o rastu prihoda, većoj profitabilnosti, povećanim kapitalnim izdacima potaknutim snažnim očekivanjima buduće potražnje i poboljšanoj popunjenosti izvan sezone. To se slaže s širim trendom pozicioniranja Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije, umjesto da se oslanja isključivo na srpanj i kolovoz.

Sve u svemu, ovakav razvoj događaja daje pozitivnu sliku za hrvatski turizam, turističke tvrtke i šire gospodarstvo, zaključuje Orel.