Ministar financija Marko Primorac ranije je najavio da će reformirati olakšice za uzdržavanu djecu, a ovih je dana ministar demografije Ivan Šipić spomenuo da bi novo rješenje moglo značiti uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka od stotinu eura po djetetu.

Šipić nije iznosio detalje, no iz Ministarstva financija su istaknuli da bi se osobni odbici za uzdržavane članove obitelji mogli maknuti iz sustava poreza na dohodak i uvesti identična naknada po djetetu, neovisno o tome kolika je plaća roditelja. Pripremi li se takav model za iduću godinu, bit će to velika promjena u sustavu oporezivanja dohotka i korištenja olakšica.

Prema sadašnjem modelu olakšice za djecu pogoduju roditeljima s većim plaćama dok slabije plaćeni radnici nemaju koristi od olakšica jer su im plaće premale. Država im to na neki način kompenzira preko dječjeg doplatka, no cenzusi za doplatak su strogo postavljeni pa iz godine u godinu pada broj primatelja. Po svemu sudeći, razrađuje se model po kojemu primitak za djecu ne bi ovisio o iznosu bruto plaće roditelja.

Porezna ušteda
Nedavno je ministar financija Marko Primorac kazao da je danas kao uzdržavane članove, u poreznom smislu, moguće prijaviti širok krug osoba – bračnog druga, roditelje poreznog obveznika, maćehe odnosno očuhe koje punoljetno pastorče uzdržava, djecu uključujući i djecu nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.

Međutim, pojasnio je ministar Primorac, istovremeno “poreznu uštedu” temeljem uzdržavanja navedenih osoba mogu ostvariti samo oni kojima je primitak dovoljno visok da imaju obvezu uplate poreza na dohodak. Oni porezni obveznici kojima je porezna osnovica relativno niska pa nemaju obvezu plaćanja poreza na dohodak, ne ostvaruju nikakvu korist, u poreznom smislu, od postojećih poreznih olakšica za uzdržavane članove.

“Budući da se najveći broj prijavljenih uzdržavanih članova odnosi upravo na djecu, potrebno je unaprijediti ovaj element oporezivanja dohotka kako bi državna pomoć, bilo kroz poreznu olakšicu ili izravnu financijsku uplatu, za svako dijete bila jednaka”, kazao je Primorac. Pojasnio je da su osnovali radnu skupinu koja će predložiti novo rješenje. “Svakako nam je cilj da porezni sustav bude što jednostavniji u primjeni te da mogućnost ostvarenja poreznih olakšica ne ovisi o razini primitaka koji se ostvaruju”, rekao je ministar.

Neoporezive isplate 2,6 mlrd. eura
Prema najnovijim podacima iz mirovinskog sustava, dječji doplatak se sada kreće oko 55 eura, u ožujku ga je primilo 163 tisuće roditelja za oko 323 tisuće djece. Povrh plaće, gotovo svaki treći zaposleni, odnosno 602 tisuće radnika, dobio je u prva tri mjeseca ove godine bonus za dobre rezultate rada, u prosjeku svaki po 300 eura, za što je 55 tisuća tvrtki isplatilo oko 184 milijuna eura.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Bonus je neoporeziva naknada, a proizlazi da ga jedna polovica poslodavaca koji su uveli bonus isplaćuje svaki mjesec po malo, stotinjak eura po radniku, dok ga druga polovica isplaćuje jednokratno, prema kraju godine, kada se pokaže kako će stajati financijski. Svakom se radniku može isplatiti 1200 eura neoporezivog bonusa za dobre rezultate rada, kao i 1200 eura toplog obroka, 700 eura prigodne nagrade za Uskrs, Božić ili godišnji…

Desetak najčešćih naknada donijelo je lani zaposlenima 2,64 milijarde eura mimo neto plaće. Prva tri mjeseca ove godine, navodi Porezna uprava, za neoporezive naknade otišlo je 428 milijuna eura, s tim što su dvije najmasovnije naknade paušalna naknada za topli obrok koju isplaćuje gotovo 70 tisuća poduzeća za nešto više od 800 tisuća zaposlenih, a za još 70 tisuća radnika naknada se isplaćuje na temelju računa.

Kod plaćanja toplog obroka prema računu, po radniku se može neoporezivo isplatiti najviše do 150 eura mjesečno, a 1800 eura godišnje, a paušalno do 100 eura na mjesec ili 1200 eura godišnje. Jedan mali broj radnika zaposlenih u nešto manje od četiri tisuće poduzeća, njih oko 8 tisuća, dobio je od poslodavca novce za plaćanje vrtića.

Ove godine nije bilo značajnijih poreznih rasterećenja, ali je država dodatno povećala iznose koji se mogu isplatiti kao neoporeziva naknada što je kratkoročno dobro za radnike jer im rastu primanja, no dugoročno je loše jer im se umanjuje osnovica za mirovine. Lani je iznos neoporezivih naknada skočio 30 posto, dvostruko više nego iznos prosječne bruto plaće iz koje se plaćaju pripadajući zdravstveni i mirovinski doprinosi.