Roba koja dolazi iz Kine u Sjedinjene Američke Države sada podliježe carini od najmanje 145%, pojasnila je danas Bijela kuća. Carina od 125% koju je jučer predsjednik Donald Trump najavio kao “uzvraćenu” mjeru Kini dolazi uz već postojeću carinu od 20%. Jučer nije bilo jasno jesu li carine zbrajajuće, ali je Bijela kuća u četvrtak potvrdila da jesu, piše CNN. 

Politički lideri iz raznih krajeva svijeta, pa tako i oni iz Europske unije, pokušavaju iznaći dobitnu ili barem najmanje lošu formulu u taktičkim i/li strateškim nadmudrivanjima oko pitanja recipročnih carina s američkom administracijom.

Iz Europske komisije jučer su priopćili da su države članice glasale za njezin prijedlog uvođenja trgovinskih protumjera SAD-u kao odgovora na nedavnu odluku Donalda Trumpa o uvođenju carina na uvoz čelika i aluminija iz Unije. Ipak, EU je pritom zauzela stav da podržava uravnotežene i uzajamno korisne pregovore s SAD-om na temu carina.

U međuvremenu su neki europski proizvođači, poput Audija, odlučili do daljnjega stisnuti “pauzu” na izvoz u SAD, računajući da bi se stvari u dogledno vrijeme mogle koliko-toliko razbistriti.

Hrvatska nije među zemljama kojima je udjel izvoza u SAD u ukupnome značajan, premda to nije prevelika utjeha za konkretne izvoznike. Jučer objavljeni preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni Hrvatske za prva dva mjeseca 2025. upućuju da je nakon dvoznamenkastih stopa u siječnju – i na strani izvoza i uvoza po približno 11,5 posto, godišnji rast izvoza s krajem veljače usporio na 9,5 posto (na 3,95 mlrd. eura), dok je rast uvoza sveden na 8,6 posto (na 6,8 milijardi eura).

Detaljna slika zasad je dostupna samo za siječanj, a ona pokazuje da je izvoz u SAD u odnosu na isti mjesec prošle godine pao za 11,7 posto, dok je uvoz manji za više od 41 posto.

Govoreći o ukupnoj dinamici, prva dva mjeseca prekratko su vrijeme za iščitavanje trendova, a usto valja primijetiti da je prošlu godinu Hrvatska zaključila s rastom robnog izvoza za 4,8 posto te uvoza za 5,8 posto, i to zahvaljujući upravo ubrzanju godišnjih stopa u zadnjem kvartalu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Tako je, primjerice, još krajem rujna godišnji rast vrijednosti hrvatskog izvoza bio na 3,5 posto, a uvoza na 4,9 posto. U zadnjem kvartalu i neki su od vodećih domaćih izvoznika u SAD očito ubrzali isporuke preko Atlantika, računajući s Trumpovim (predizbornim) najavama uvođenja carina.

To je nesumnjivo napravio karlovački HS Produkt; vrijednost izvoza revolvera i pištolja iz Hrvatske u SAD s preklanjskih je 68,5 milijuna eura lani dosegnula više od 90,7 milijuna. Isto tako, prema državnim statističarima, prošla je godina zaključena s 220 milijuna eura vrijednim izvozom lijekova u SAD, dok je godinu prije iznosio 126 milijuna.

Kako preduhitriti carine?
U izvozu umjetnih vlakana lani je povećanje bilo i znatno veće: s nepunih 77 milijuna zabilježenih preklani vrijednost njihova izvoza porasla je lani na gotovo 144 milijuna milijuna. Prema svemu sudeći, u proteklim mjesecima i ukupno pojačani rast robne razmjene dijelom se može pripisati nastojanjima da se preduhitre najavljene carine, no izvozno-uvozne brojke za ovu godinu već polako odražavaju i pripreme za turističku (pred)sezonu. U svakom slučaju, teško je razlučiti što su predominantni utjecaji.

U svakom slučaju, globalni carinski domino trese financijska i tržišta roba, a analitičarima je i u kratkoročnim predviđanjima ključna riječ – neizvjesnost. Većina ih općenito smatra da će hektična situacija potrajati i da će trgovinski rat ostaviti traga na vanjskotrgovinske tokove i slabljenje ukupne gospodarske aktivnosti, a moguće i recesiju.

Kad je riječ o odgovorima pojedinih svjetskih lidera na američke carine, Kina se zasad pokazuje najborbenijom i najbržom na okidaču. Japan i vodstvo EU, dva bloka koja se također ističu razmjerima vanjskotrgovinskog suficita na relaciji s SAD-om, a onda i značajem obznanjenih carina (i onih kojima se zasad samo maše) oprezniji su. Mnogi će reći, opravdano i mudrije od brzopletosti.

Nova kritična točka
“Carinski rat jest neugodan, ali s obzirom na globalnu situaciju u smislu transfera svjetske moći, svakako nije i najgori scenarij”, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb. Današnju globalnu situaciju u pogledu promjena vodećih svjetskih sila uspoređuje s povijesnim okolnostima oko 1910., 1930. i 1970. godine. Prve dvije su, kaže, “riješene” dvama svjetskim ratovima, a treća napuštanjem tzv. zlatnog standarda. Današnja situacija s Kinom i SAD-om, posebice s obzirom na njegovu razinu javnog duga, nova je velika kritična točka.

Prema Lovrinčeviću, Europska unija mora dugoročno izabrati strateškog partnera, a kao racionalan izbor, unatoč aktualnim pripetavanjima carinama, nameće se SAD. Smatra i da su prvi odgovori vodstva EU na tom tragu. “Protumjere koje je EU najavila su zapravo simbolične naravi”, kaže i dodaje da ne treba ne žuriti s bilo kakvim potezima dok se šira slika donekle razbistri.