Gošća sedmog izdanja podcasta “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem” je predsjednica Uprave Marsha Hrvatska Jasminka Horvat Martinović, koji je dio globalne kompanije Marsh McLenan fokusirane na upravljanje rizicima, strategije i ljudske potencijale.

Prethodno je godinama bila na čelu Wiener osiguranja i radila najveći dio svoje karijere u sektoru osiguranja. U razgovoru s Ilijom Jandrićem komentirala je aktualne globalne rizike poslovanja kao što su protekcionizam, ratovi i utrka u naoružanju, klimatske promjene, migracije i nedostatak radne snage, kibernetička sigurnost, osvrnula se na navike Hrvata kad je riječ o kupovini polica osiguranja, komentirala kako je uspjela srušiti “stakleni strop” i kakva je pozicija žena u hrvatskom biznisu, a otkrila je i svoje najdraže destinacije za putovanja na koja najradije ide sa svojom obitelji, suprugom, sinom i kćerkom.

Prilika za preslagivanje u Europi

Komentirala je najave većih ulaganja u naoružanje u okviru Europske unije odnosno njemački potez izmjene ustava, a kako bi se najveće europsko gospodarstvo moglo zadužiti više negoli ikad prije. “Uglavnom zaduženje od 800 milijardi za naoružanje znači i inflaciju. S druge pak strane, u svakoj krizi postoji i prilika da Europa možda presloži neke karte i da preuzme veću odgovornost. Dugo smo živjeli prihvaćajući da je Amerika ta koja nas je čuvala, branila. Mislim da će preuzimanje odgovornosti stvoriti neke nove prilike za Europu”, rekla je Horvat Martinović.

Dodala je da su domaće tvrtke i poduzetnici već pronašli načine kako da se uključe u proizvodnju streljiva. “Neke naše tvrtke su već uključene i rade intenzivno na tome. Vjerujem da će ljudi koji su poduzetnici pronaći neki svoj prostor. Za jedne će to biti prilika, no vidjet ćemo hoće li nam inflacija pak s druge strane otežati razvoj u nekim drugim granama. Vjerojatno hoće, ali mislim da je naš prostor cijelo vrijeme izložen promjenama i izazovima i da su ljudi naučeni se prilagođavati težim i boljim vremenima”, kazala je Jandrićeva gošća.

Teško da ćemo u ovoj situaciji živjeti bolje

Na pitanje kada će građani ‘na svojoj koži’ osjetiti povoljne makroekonomske pokazatelje, poput rasta BDP-a i kreditnog rejtinga kazala je da to u trenutnoj situaciji nije lako procijeniti. Teško je očekivati, da ćemo živjeti bolje. Bez obzira na makroekonomske pokazatelje, moramo biti svjesni geopolitička situacija u zemljama oko nas. Nijemci i dalje masovno štede, u tom smislu su je puno svjesniji situacije koja se događa. Mi i dalje očekujemo dobru turističku sezonu, a ako ona bude dobra, a to je 25 posto BDP-a, onda smo na jednom valu, ali mislim da bi više trebalo poraditi na nekim drugim strukturalnim promjenama. Ne bih rekla da očekujem teža vremena, ali ne očekujem niti znatno bolja”, rekla je predsjednica Uprave Marsha Hrvatska.

Baš zbog toga, osiguranja su tu da smanje rizik u nestabilnim vremenima, dodala je. “Osjetljiva su na makroekonomsku politiku, na inflaciju iznimno, no trebala bi pružiti i socijalnu zaštitu”.

Pogrešna je percepcija da je osiguranje namijenjeno isključivo dobrostojećima i da ga oni koji nemaju novaca sebi ne mogu priuštiti, kazala je. “Osiguranje štiti osjetljivi sloj stanovništva jer ako se upravo njima dogodi neka nesreća, a bili smo svjedoci i potresa i poplava i požara u Hrvatskoj, onda su te obitelji i ti ljudi zapravo najviše izloženi”, pojasnila je.

Hrvati ne osiguravaju svoje domove

Gotovo je nevjerojatno da u Hrvatskoj u privatnom vlasništvu je gotovo 90 posto kuća i stanova, a samo 25 posto tih nekretnina je osigurano, podsjetila je Horvat Martinović. “Otprilike 0,5 posto svih šteta koje su se dogodile (u zagrebačkom potresu) bile su pokrivene osiguranjem. Djelomično je to zbog mentaliteta. Ljudi su navikli da će država riješiti problem kad se šteta dogodi. Imali smo situaciju poplave u Gunji kada je država uskočila. Zato je važna financijska pismenost, osiguranja su zadnjih godina dosta radila na njoj, ali nažalost još uvijek nedovoljno”, zaključila je.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret