Proteklih se dana u medijima naveliko spekuliralo o tome kad će sankcije koje je američka administracije nametnula Naftnoj industriji Srbije (NIS) početi djelovati u praksi. Ako je i bilo nekih neizvjesnosti oko toga, danas znamo odgovor. Već su počele djelovati. Prvi su ih osjetili korisnici iPhonea koji od jučer više ne mogu skidati NIS-ovu aplikaciju.

Očekuje se da će se uskoro isto dogoditi i korisnicima Androida u Srbiji. Za NIS će biti veliki problem ako banke požure zaustaviti platni promet s tom kompanijom. To se prije svega odnosi na zapadne banke, jer se ne zna kako će se njihove matične kompanije ponašati prema Gazpromnjeftu, doznaje Politika.

Ništa od nacionalizacije?
NIS je uvršten na listu sankcija koju je 10. siječnja objavilo američko Ministarstvo financija zbog vlasničkog udjela u ruskoj tvrtki Gazprom Neft. Kompanija NIS sankcionirana je zbog takozvanog ‘sekundarnog rizika’, odnosno zbog povezanosti s ruskim Gazpromnjeftom.

Istodobno, počeli su i intenzivni diplomatski kontakti na relaciji Srbija-Rusija koji bi trebali iznjedriti brzi sporazum o ovoj temi. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić razgovarao je jučer s ruskim veleposlanikom u Beogradu Alexsandrom Botsan-Harčenkom i zatražio pokretanje konzultacija i održavanje brojnih sastanaka o funkcioniranju NIS-a nakon što su SAD uvele sankcije toj kompaniji.

Vučić je u objavi na Instagramu naveo da je s veleposlanikom Botsan-Harčenkom imao ‘dobar i otvoren sastanak’ te da su razgovarali o posljedicama američkih sankcija ruskim tvrtkama za Naftnu industriju Srbije. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je jučer da je Ruska Federacija u stalnom kontaktu sa Srbijom.

“U kontaktu smo s našim srpskim prijateljima, zatražili smo hitne konzultacije. Nadamo se da ćemo dobiti odgovor što je prije moguće”, rekao je Lavrov na godišnjoj konferenciji za novinare. Prema njegovim riječima, situacija, čak i s ‘pravnog stanovišta, zahtijeva hrabre odluke’.

Ruski ministar je naglasio da u ugovoru o stvaranju zajedničkog rusko-srpskog poduzeća Naftna industrija Srbije stoji da ‘ni pod kojim uvjetima neće biti predmet nacionalizacije’. Kako je rekao, u Srbiju je došao zamjenik pomoćnika državnog tajnika za energetiku iz State Departmenta i održao predavanje rekavši: “Imate… 45 dana, hajde da se uvjerimo da u Naftnoj industriji Srbije neće ostati ruski kapital, inače ćemo vam svima blokirati pristup tržištima. Bio je to prilično nepristojan nastup, zaštitni znak administracije u odlasku”, rekao je Lavrov, prenosi Sputnjik.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

SAD želi izbaciti iz upotrebe Turski tok, rekao je Sergej Lavrov. “Sjedinjenim Državama ne treba nikakva konkurencija, ni u jednom području, počevši od energetike, gdje oni, bez ikakvih pitanja, daju zeleno svjetlo za provođenje terorističkih napada s ciljem potkopavanja energetskog blagostanja EU, gdje potiču svoje ukrajinske klijente kako bi, nakon Sjevernog, i Turski tok bio izbačen iz upotrebe”, rekao je Lavrov.

Analitičari gotovo jednoglasno smatraju kako bi najgore rješenje bilo da država Srbija preuzme vlasništvo i puno upravljanje NIS-om. Podsjećaju na stanje prije prodaje NIS-a Gazpromu kad je domaća naftna kompanija bila gubitaš. Nezavisna revizija je nakon privatizacije utvrdila da je NIS poslovao s gubitkom od čak osam milijardi dinara.

Broker Branislav Jorgić za Danas kaže da su moguće dvije opcije. Jedna od opcija je da država cijeli ili dio tog paketa putem natječaja proda strateškom investitoru, a to je najčešće strana tvrtka.

Druga je mogućnost, dodaje Jorgić, da država te dionice ponudi na prodaju putem Beogradske burze građanima, investicijskim fondovima, osiguravajućim društvima, bankama, odnosno domaćim fizičkim i pravnim osobama.

“Uvijek govorimo o strateškom partneru, uglavnom iz inozemstva, a u biti strateški partneri bi mogli biti i građani”, rekao je Jorgić. Ističe da bi se u tom slučaju pojačala kontrola nad samom tvrtkom.

“Međutim, postoji jedan mali problem. Kad bi se ponudio cijeli iznos dionica odjednom, ne znam bi li ih država uspjela prodati i dobiti poštenu cijenu za njih. Iskustvo u takvim situacijama u drugim zemljama je da država rasprodaje dio po dio vlasništva. Recimo, on ostvaruje sukcesivnu prodaju od pet posto godišnje”, objasnio je Jorgić. Dodaje da bi postotak prodaje udjela bio određen mogućnostima domaćeg financijskog tržišta koje bi to moglo ‘progutati’.

Prodaja dionica građanima oživjela bi burzu i preusmjerila ih s ulaganja u nekretnine na ulaganje u dionice. Jorgić ističe da bi prodaja dionica NIS-a u tom slučaju oživjela uspavanu Beogradsku burzu.

Beogradska burza u utorak je zaustavila trgovinu dionicama Naftne industrije Srbije do 28. siječnja 2025. godine. “Utvrđuje se obustava naloga za trgovanje dionicama NIS-a do isteka privremene obustave trgovanja”, navodi Beogradska burza.

Pad vrijednosti dionica
Razlog su uvedene sankcije protiv NIS-a koje bi mogle utjecati na poslovanje te kompanije, kao i na cijenu dionica koje izdaje NIS, a koje su uključene u trgovanje na uređenom tržištu u segmentu kotacije Beogradske burze.

Što će to značiti za burzovni promet dovoljno ilustrira činjenica da je NIS i lani bio najtrgovanije izdanje burze s prosječnim dnevnim prometom od 2,7 milijuna dinara.

Nakon što su u petak objavljene sankcije NIS-u, dionice te kompanije u dva su dana izgubile na vrijednosti više od pet posto i trgovanje u utorak su završile na 718 dinara.