Trgovci se brane da je to normalna poslovna praksa, a potrošačke udruge upravo visoke marže krive za velik rast cijena.
Trgovci najviše zarađuju na kruhu i pekarskim proizvodima, na čemu je marža gotovo 40 posto. Slijede slatkiši te voće i povrće, a samo prošle godine prihodi trgovaca porasli su više od milijardu eura, što je u odnosu na godinu ranije čak 16.5 posto više.
Samo na osnovnim prehrambenim proizvodima, kao što su brašno, šećer, riža, tjestenina i jestiva ulja – prosječna marža lani je bila 24 posto, objavila je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).
Trgovci najviše zarađuju na kruhu i pekarskim proizvodima, na čemu je marža gotovo 40 posto. Slijede slatkiši te voće i povrće, a samo prošle godine prihodi trgovaca porasli su više od milijardu eura, što je u odnosu na godinu ranije čak 16.5 posto više.
Samo na osnovnim prehrambenim proizvodima, kao što su brašno, šećer, riža, tjestenina i jestiva ulja – prosječna marža lani je bila 24 posto, objavila je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).
Trgovci se brane da je to normalna poslovna praksa, a potrošačke udruge upravo visoke marže krive za velik rast cijena. A zašto su tako velike marže, posebno one rekordne, RTL je pitao Nadu Barišić, direktoricu Žitozajednice.
“Teško nam je to komentirati. Zapravo trgovina je zaseban sektor i uvjeti poslovanja u tom sektoru su daleko drugačiji od uvjeta poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji. Možemo samo reći da su poljoprivredna proizvodnja i cijene u njoj burzovno orijentirane.
Dakle, burza je ono što određuje cijene u proizvodnji, odnosno preradi. U pekarskoj industriji su sasvim drugi uvjeti, a trgovina je nešto sasvim treće. Tako da nam je teško komentirati visine tih marži. Možda je zanimljiv podatak da Hrvatska zapravo uvozi, nakon mesa, mliječnih proizvoda i meda, najviše upravo proizvoda od žitarica i škroba.
Tu su, naravno, pekarski proizvodi, a vidim da su i konditori zahvaćeni ovim velikim maržama, tako da se i oni mogu naći u ovom dijelu velikog uvoza”, rekla je Barišić.
“Svaki sektor koji posluje na tržištu gleda zaraditi i gleda svoj profit. Vidimo da je AZTN radio svoju analizu i da nije doveo u pitanje visinu, već je samo analizirao tržište i rekao da se na tom tržištu pekarski proizvodi nalaze s najvećim maržama”, kaže.
“Nemaju pekari. Trgovci su ti koji imaju velike marže”, naglasila je.
“Pekarski proizvodi su očigledno kategorija koja je zanimljiva, za koju smo već više puta komentirali da ima veliku potražnju na našem tržištu i kod domaćeg stanovništva, a i u turističkoj sezoni pekarski proizvodi su zapravo ono što se puno prodaje, puno jede i zapravo možemo nekako naći poveznicu u tome da je to prehrambeni proizvod koji ima nekakvu top prodaju”, kaže Nada Barišić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu